Sva mjerenja spovedena u posljednjjih 20 godina potvrdjuju da je i u Crnoj Gori prisutan trend naglog otopljavanja, kao i da je ono prisutno u svim oblastima naše države sa različitim klimatskim tipovima - čulo se danas na predavanju „Planeta Zemlja, klimatski sistem i klimatske promjene" koje su pred brojnim auditorijem u Tivtu, održali ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore mr Luka Mitrović i meteorolog Branko Micev.
Predavanje je inače, povodom 15.svibnja – medjunarodnog Dana klima, organizovao Zeleni tim Općine Tivat u sklopu lokalnog plana zaštite životne sredine.

Micev je pojasnio da se po svjetskim standardima, porast temperature zraka mjeri u odnosu na referenti period, odnosno prosjek izmedju 1961 i 1990 godine.
"Kada je Crna Gora u pitanju u zadnjih 20 godina bilježimo odstupanja i to uvijek u pozitivnom smjeru, odnosno u smislu povećanja temperature zraka. Ogroman porast temperature vidi se pogotovo u ljetnjim mjesecima i ako se ovako nastavi na Žabljaku će se početak skijaških staza morati podići za 100 do 200 metara nadmorske visine jer će biti manje snijega na nižoj nadmorskoj visini."- kazao je Micev dodajući da je uobičajeno da samo oko 5 odsto svih izmjerenih temperature vazduha tokom godine bude u opsegu izmedju 28 i 30 stepeni Celzijusa, a da u Crnoj Gori je taj procenat već dostigao 15 odsto.
"Sve to izuzetno je bitno prvenstveno sa gospodarstvenog aspekta jer porast temperature zraka direktno uvodi u ekstremne meteorološke situacije koje stvaraju ogromne materijalne štete, posebno u situaciji kada nerijetko imamo neadekvatnu reakciju nadležnih službi na pravovremena upozorenja o vremenskim nepogodama koje čitavom sistemu daje HMZ."- kazao je Micev ističući da su danas znanstvena dostignuća u meteorologiji izuzetno napredovala "pa je neophodno da ispoštujemo ono što kaže struka da bi sve, u slučaju ekstremnih meteoroloških situacija, prošlo sa što manje posljedica."
"Nije problem neznanje, već nepoštovanje znanja i struke."- istakao je Micev predstavljajući sinoptičke i meteorološke karte i modele po kojima je HMZ proteklih godina pravovremeno upozorio i predvidio velike poplave, snjegove i olujne vjetrove koji su Crnoj Gori stvorili dosta problema i nanijeli mnogo štete. On je dodao da nadležne službe moraju biti dimenzionisane i osposobljene za suočavanje sa takvim vremenskim (ne)prilikama, kao i da oblast prostorno-planske dokumentacije u Crnoj Gori i konstrukcije objekata mora "upodobiti sa ekstremnim klimatskim promjenama".
"Nedopustivo je da se u poplavama 2010 sruši most na Limu koji košta nekoliko miliona eura, a koji je izgradjen samo nekoliko godina ranije."- kazao je Micev dodajući da je globalni problem i to što "veliki kapital ne želi da podnese teret posljedica velikih klimatskih promjena".
Direktor HMZ Luka Mitrović kazao je da medju naučnicima u svijetu preovladava uvjerenje da planeta ulazi u period globalnog zatopljavanja, ali da ima i onih koji poput ruskih naučnika, najavljuju i novo mini ledeno doba za 50 do 100 godina.
"Generalno svi kao glavnog uzročnika globalnog otopljavanja označavaju čovjeka i njegove aktivnosti koje produkuju efekat povećanja koncetracije ugljedioksida u atmosferi, pa se planeta sporije hladi nego što tu toplotu prima od Sunca. Taj višak energije u atmosferi je jedan od razloga za elementarne nepogode i to nas sve mora zabrinuti."- kazao je Mitrović naglašavajući da je u periodu od 1990 do 2000 godine, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije WMO, u svijetu čak milion ljudi izgubilo živote u vremenskim nepogodama. Mitrović je dodao da HMZ raspolaže izuzetno stručnim kadrojm i da kao korisnik, dobija podatke mreže meteoroloških satelita EUMETSAT, pa su njihove prognoze veoma pouzdane.
"Tačnost naših prognoza za period od tri do pet dana je izmedju 90 i 95 odsto što je na svjetskom nivou. Iako nemamo meteorološki radar, na osnovu stručnosti naših kadrova i njihovog sagledavanja numeričkih modela za predvidjanje vremena, mi dajemo tzv. "rano upozorenje" na ekstremne vremenske prilike i pet dana unapred a ne samo 5 sati kako daje radar."- istakao je Mitrović.
Siniša Luković