Prva „Međunarodna konferencija Parkovi Dinarskog luka" koja je okupila više od 150 predstavnika zatićenih područja i institucija za zaštitu prirode iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije otvorena je u ponedjeljak u Banja Luci, a cilj joj je stvaranje mreže zaštićenih područja kroz povezanost svih parkova u regiji.
Petodnevnu konferenciju organizira svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) uz podršku ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Mava Fondacije.

Izvršni direktor WWF-ovog Mediteranskog projekta dr. Deni Porej rekao je na konferenciji za novinare prije otvaranja konferencije kako WWF već šest godina uspješno surađuje s ministarstvima odgovornima za zaštitu prirode u cijeloj regiji Dinarskog luka a kao rezultat te suradnje nastao je projekt „Parkovi Dinarskog luka" koji se provodi od siječnja ove godine i trajati će do kraja 2014. „To su prepoznali i Norvežani koji su podržali umrežavanje zaštićenih područja kao bitan element poboljšanja regionalne suradnje", rekao je Porej i istaknuo kako prirodne vrijednosti ove regije treba ekonomski valorizirati i od toga napraviti komparativnu prednost za regiju u odnosu na ostatak Europe", rekao je on.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić istaknula je kako je sigurna da će realizacija ovog projekta učvrstiti povezanost regije, te dovesti do kvalitetne razmjene ideja i iskustava koje će doprinijeti da nacionalni parkovi i parkovi prirode na području Dinarskog luka posjećuju brojni turisti iz cijeloga svijeta. Voditelj projekta „Parkovi Dinarskog luka" Leon Kebe iz WWF-a rekao je kako je ova konferencija prvi korak prema ostvarivanju ugleda Dinarskog luka u Europi i svijetu.
„Da bismo to postigli osmislili smo brend Parkovi Dinaridi i započinjemo suradnju sa sektorom turizma u zemljama Dinarskog luka kako bismo zajedno predstavili prirodno blago koje krasi našu regiju", istaknuo je Kebe.
Voditeljica komunikacija u WWF-u Petra Boić Petrač kazala je kako su u okviru projekta osmislili brend Parkovi Dinaridi čiji je slogan „Neotkriveni svijet", a slogan i logo su adaptirani na sve jezike zemalja partnera u projektu, kao i internetska stranica na adresi www.discoverdinarides.com. "Naš je cilj da nakon tri godine projekta za Parkove Dinaride zna cijela Europa, a i šire, te da parkovi u regiji postanu sinonim za održivi turizam", rekla je Boić Petrač.
Na konferenciji koja će se održavati do petka, nacionalni koordinatori svih osam zemalja predstavit će zaštićena područja u svojim zemljama i način njihovog upravljanja, a održat će se i radionice o održivom turizmu, procjeni vrijednosti zaštićenih područja te o razvoju budućih zajedničkih projekata.
Dinarski luk je područje jugoistočne Europe s površinom od otprilike 100.000 četvornih kilometara i više od 6000 kilometara obalne linije, koje obuhvaća cijelo područje okrenuto prema Jadranskom moru, od Trsta do Tirane.
Relativno visoke Dinarske Alpe (najviša točka je 2692 m) pružaju se usporedno s istočnom Jadranskom obalom i poznate su po svojoj zapanjujućoj krškoj geologiji. Livanjsko Polje u zapadnoj Bosni jedno je od posljednjih krških polja u svijetu. Dinarski luk obuhvaća važne slatkovodne ekosustave, uključujući najopsežniju mrežu podzemnih rijeka i jezera u Europi, poplavne šume i močvare međunarodnog značaja, kao što su delta Neretve (BiH/Hrvatska) i Skadarsko jezero (Crna Gora/Albanija). Rijeka Tara koja teče kroz Crnu Goru te utječe u Drinu na razmeđi BiH i Srbije poznata je po formiranju dugačkog i divljeg kanjona, jednog od najdubljih u svijetu. Izolirane rijeke s kristalno čistim vodama podržavaju bogatu i jedinstvenu faunu riba i beskralješnjaka.
Riječni klanci i kanjoni Dinarskog luka dom su mnogim endemima, vrstama koje ne postoje nigdje u svijetu. Prema jugu regije protežu se masiv Prokletije i "Albanske Alpe" koji spadaju među najslikovitije planine Europe. Uzduž Dinarskog luka nalaze se ogromna prostranstva šume bukve i jele koje omogućuju čitav niz staništa za velike zvijeri i njihov plijen. Istočna jadranska obala sadrži netaknute površine s ograničenim razvojem masovnog turizma. Preko 1200 otoka karakterizira istočnu jadransku obalu u Hrvatskoj - od Cresa do Mljeta - podupirući raznolike morske i obalne ekosustave. Ekstremno uvučen zaljev Boke Kotorske je jedinstven u Mediteranu, dok je albanska obala jedna od najnetaknutijih u cijelom Sredozemnom bazenu.