Znanstvenici iz Hrvatske i Crne Gore u proteklih pet godina evidentirali su prisustvo 40-tak novih ribljih vrsta u Jadranu. Najveći dio tih vrsta koje su se „uselile" u Jadran su tzv. lesepsijski migranti, koji su iz Indijskog okeana i Crvenog mora u Mediteran stigli nakon probijanja Sueckog kanala sredinom 19.stoljeća. Te vrste postepeno su se tokom decenija širile po Mediteranu, a sada su stigle i u Jadran. Ipak, nisu svi novi stanovnici Jadranskog mora stigli preko Sueckog kanala – neke vrste poput norveškog glavoča, stigle su iz Atlantika kroz Gibraltarski moreuz.

Ihtiolog dr Aleksandara Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora – gost naš emisije o moru i pomorstvu „Neptun", tiče da su neke od novih ribljih vrsta u Jadranu zanimljive i sa ekonomskoga spekta. Kao veoma zanimljivu novu ribu za sposrtski, ali i privredni ribolov, Joksimoć izdvaja strijelku – predatora sličnog mješancu palamide i brancina. Ova riba ima veoma ukusno meso, ali je zbog izuzetne agresivnosti i veoma jakih zuba kojima lako kida najlon, relativno teška za ulov aktuelnim ribarskim alatima koji se koriste kod nas.
Nove vrste već su pokazale i raznovrstan uticaj na tzv. domicilne vrste, pa su tako strijelke ove godine na ušću Neretve praktično desetkovale tamošnju populaciju cipola. Joksimović naglašava da će tek detaljnija istraživanja naučnika iz svih jadranskih instituta za marinsku biologiju, pokazati kakav je ukupna uticaj novopridošlih ribljih vrsta na domicilne vrste, prirodni habitat i ukupne biološke provcese u Jadranu.
U svakom slučaju, stare ili nove riblje vrste plijen su ribara kojima predstoji vrlo značajan period – pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom u kojima će, po Joksimovićevim riječima, glavni zadatak naše administracije biti da briselske birokrate ubijedi u opravdanost uvodjenja u tekovine EU, nekih tradicionalnih naših ribarskih alata poput mreža-potegača koje se stoljećima koriste u zalivu Boke za ulov male plave ribe. U tome će se naša administracija služiti iskustvima Hrvatske koja je u pregovaračkom postupku sa EU, uspjela da zaštiti i u evropsku pravnu tekovinu uvede čak 57 tradicionalnih tamošnjih ribarskih alata.
Bitan aspekt pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za naše ribare će biti i veličina naše ribarske flote. Institut za biologiju mora iz Kotora je na osnovu dugogodišnjeg praćenja raspoložive biomase u našim vodama Jadrana, došao do zaključka da bi Crna Gora mogla imati maksimalno dvadesetak koča za ribolov privrednenim povlačnim mrežama, isto toliko pelagijskih koča ili plivaričara za izlov male plave ribe, te oko 180 ribarskih čamaca za mali obalni privredni ribolov. Taj takozvani „maksimalni ribarski napor" je nešto što bi Crna Gora morala dostići do svog ulaska u EU, jer evropska pravcla državama-članicama Unije, brane da nakon ulaska u EU, povećavaju svoju ribarsku flotu, pa je jedino dozvoljeno da se stari brod rashoduje i zamijeni novim plovilom.
Siniša Luković
Audio: dr Aleksandar Joksimovic