Katolici, protestanti i drugi kršćani koji se ravnaju po gregorijanskom kalendaru sutra slave svoj najveći i najstariji blagdan Uskrs ili Vazam kao spomen uskrsnuća Isusa Krista i njegove pobjede nad smrću.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je Bog pokazao izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.

Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs u katedrali Svetog Tripuna:

•  Velika subota, 30. III., Vazmeno bdijenje u 20 sati.
•  Uskrs, nedjelja, 31. III., sv. Misa i blagoslov jela u 6 sati. Svečana pontifikalna sv. Misa u 11 sati, pjeva zbor katedrale.

U 18 sati sv. Misa u crkvi sv. Klare.