Prilikom boravka u Kotoru i službenom otvaranju izložbe u Pomorskom muzeju Kotor „Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma" pomoćnica ministrice kulture Republike Hrvatske mr. sc. Vesna Jurić – Bulatović u interviju za Radio Dux, govorila je o značaju kulturnog turizma, kako zaštititi kulturnu baštinu, o procesu vraćanja umjetničkih dijela pokradenih tokom rata na dubrovačkom područiju...

Radio Dux: Niste prvi put u Boki kotorskoj, ali ovaj put jednim vrlo važnim i interesantnim povodom i poslom, večeras ste otvorili Lipovčevu izložbu ?
Pa ovaj put stvrano jednim divnim poslom, rekla bih i vrlo značajnim, to je jedna iznimna prigoda i takvih inznimnih prigoda je sve više i moram reći da je to sjajno, ta povjesna poveznanost Hrvatske i Crne Gore kroz niz kulutrnih veza, uglednih ličnosti koje karaktriziraju naše jake kulturne veze. Nedavno smo imali u „Mimari" predstavljanje Dimitrija Popovića, a evo večeras smo u Kotoru i „vraćamo Doma" velikog slikara i skulptora Vaska Lipovca.
Radio Dux: I ova izložba je pokazala da umjetnost i kultura ne poznaju granice?
Pa ja mislim da se to uvjek kroz povjest tako i očitavalo, Vasko Lipovac, koliko je god slikar, suvremeni slikar, skulptor, je nezaobilazni slikar u svim pregledima hrvatske suvremene umjetnosti isto tako i Crne Gore, rekla bi isto tako i u svim pregledima Europske suvremene umjetnosti. S toga je on i njegova dijela su jedna divna poveznica umjetnosti, gradova, institucija i ljudi i mislim da je ovo samo nastavak svih budućih oblika suradnje koje se otvaraju među našim institucijama.
Radio Dux: Na njegovim slikama i skulpturama, je Boka, Kotor, Split, Dalmacija nekako se prožimaju ?
Tu je Boka, pa tu je Kotor, tu je Split , tu su motivi koju su univerzalni, tu su ljudi koju su univerzalni, to su univerzalne poveznice, pa to plavo more, pa taj predivni zaljev, s toga je lako reći, zapravo da je Vasko Lipovac jedna divna poveznica gradova zemalja i kultura.
Radio Dux: Mediteran i Jadran su nedjeljivi?
Točno. Jadran, Meditrena su zparavo uvjek bili nedjeljivi i bili su poveznice starih kultura pa evo i u ovom suvremenom dobu, upravo dogovaramo sa kolegama, kako ćemo i na koji način pomoći stručnjacima u Crnoj Gori i muzejskim ustanovama te drugim kulturnim institucijama da se lakše pripreme za sutrašnji ulazak Crne Gore u Europsku uniju, koristeći naša iskustva.
Radio Dux: Hrvatska od 1. srpnja ulazi u Europsku uniju što bi Crna Gora trebala uradi koristeći vaša iskustva?
Ono sto je možda jedno dobro iskustvo naše, možda ga se može i ovdje primjeniti , to je da što prije kulturne ustanove Crne Gore pripreme projekte u dogovoru u zajednici sa lokalnim zajdnicama, projekte gdje kulturna baština može biti snažan stimulans i generator razvoja cijele zemlje.
Danas u Europi mi smo svjedoci da je zapravo taj kulturni i kreativni sektor najpropulzivniji sektor unutar ukupnih ekonomija razvoja. Mogućnosti koje danas ima Crna Gora kao i Hrvatska su iznimne, dakle jedna, ono što je i danas preporuka, može se reći Europske unije, to je, znači očuvanje prirode, razvoj, otvaranje novih radih mjesta, kulturni turizam, reafirmacija kulture, dakle, to je ono što nas uistinu baštini svojom povješću, tradicijom, svojoj prirodom, iznimnim bogatstvom kulturne baštine. Pa ova Boka kotorska je, baš smo danas komentirali, možda i na sreću ostala nekako malo sačuvana, da je ta ljepota, taj sklad između prirode i te predivne graditeljeske baštine nešto što može uistinu biti jedan snažan, rekla bi kotač ostanka ljudi u ovom predivnom zaljevu.
Radio Dux: Da li je po vašem mišljenu Hrvatska uspješno zaštitila svoju kulturnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu, imam jedan osjećaj i strah da Crna Gora neće u dovoljnoj mjeri uspjeti zaštititi svoju baštinu?
Pa znate sto ću vam reći, mi pa i Crna Gora imamo prebogate gradove koji su sami po sebi kulturne destinacije, dakle koji su sami po sebi zastićeni spomenici kulture , imamo prebogatu nematerijalnu kulturnu bastinu, dakle običaje, sve ono što odlikuje, odredjuje jedan narod .
Vjerujem da pripremljenost stručnjaka koji rade u kulturnim ustanovama u vezi sa lokalnom zajednicom, razvijanje svijesti lokalnih zajednica u značenju vlastite institucije u okruženju, mislim da je upravo edukacija lokalne zajednice i najmlađih, da je to iznimno važno za očuvanje te vlastite kulturne baštine . To je nešto na čemu se zaporavo danas razvija i zasniva razvoj cijele Europske unije, dakle očuvanje indetiteta, povezivanje kultura, rekla bih dostupnost kulturne baštine.
Danas je digitalizacija kulturne baštine jedan od najznačajnijih programa u razvoju i očuvanju kulturne baštine.
Prema tome nemam straha prema očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, ali mislim da je vrlo važno upravo razvijanje svijesti vlastitiom narodu koliko je ta baština bitna za očuvanje tog istog naroda.
Radio Dux: Vi ste kompetentni, u svakom slučaju, obzirom da ste magistrirali na temi Kulturna baština turistički proizvod na osnovama marketinga, koliko je Republika Hrvatska u protekloj godini uspjela zaraditi od kulturnog turizma?
Teško mogu sad govoriti o brojkama, ali one su iz godine u godinu sve bolje i sve su čitljivije. Naime svijest o povezanosti kultura, europskih kultura je iznimno značajna i interes turista koji traže dobre kulturne proizvode, on je u kontinuiranom trendu rasta. Danas je Hrvatska jedna od najznačajnijih kulturnih destinacija ili destinacija kulturnog turizma i ono sto je nama danas najznačajniji interes, to je da se sto značajnije, kultura i turizam nađu zajednički interes. Kultura ima interes tako da svojom raznovrsnom ponudom obogati ukupnu turističku ponudu, da produže ukupnu turisticku sezonu, dakle sezona nije samo tri mjeseca, sezona je cijelu godinu.
Kulturne institucije pripremaju cijele godine sjajne kulturne programe, kao što je evo ovdje u Kotoru. Svjedočimo da već imamo turiste, ulice su pune turista, što turiste može privući u predsezoni, bogata kulturna ponuda, pa će i Vasko Lipovac sigurno biti jedna od odrednica i razlog više dolaska u Kotor i u Boku kotorsku. Dakle, ono što će sigurno biti jedan tred daljnjeg rasta, to je, razvoj kulturnih tura, tematskih tura, koje ce sigruno i već jesu povezale i Hrvatsku i Crnu Goru na kvalitetnim turama obilaska kulturne baštine.
Radio Dux: Ubrzo postajemo jedinstveni Europsku prostor, tako da će ovaj region postati dio zajedničke turističke ponude?
Pa i ja sam u to sigurna, zato sto je danas kad gledamo naš dio, južni dio Europe i Mediterana je zaparvo mikro prostor koji se gleda sa bilo koje razine preko oceanskih zemalja ili sa drugih kontinenata pa čak i sjevera Europe. Prema tome, turist danas dolazi za kvalitetnim kulturnim sadržajem, on je spreman platit taj kvalitetni kulturni sadržaj i zbog njega putovati, kako se to lijepo kaže sa kraja na kraj svijeta. Mislim da hrvatska kulturna baština, kulturna baština Crne Gore je tako raznovrsna i tako bogata da će ona u budućnoti, ne u buducnosti, ona se već sada, zapravo je ta koja će generirati razvoj.
Vidimo i aktivnost ovog Pomorskog muzeja je iznimna. Cijeli niz aktivnosti koje nisu samo muzejske nego su rekla bi i interdisciplinarne, i glazbene večeri i radionice, jedan iskorak značaja muzeja iz vlastite zgrade u vlastito okruženje je zapravo imperativ, rekla bih razvoja muzeja i razvoja muzejske pubilke, pa i kazala bi stvaranja svijesti, te iste lokalne zajednice prema vlastitim kulturnim ustanovama.
Radio Dux: Republika Hrvatska je od Crne Gore potrazivala preko tri tisuće umjetničkih dijela koje su nastale na dubrovačkom ratištu devedesetih godina koji su dakle bili opljačkani, koliko toga je vraćeno?
Baš zanimljivo, to je vrlo aktualno pitanje, upravo sam sa ravnateljicom, gospodjom Milevom Pejaković Vujošević razgovarala koja je bila članica tog povjerenstva za povrat kulturnih dobara. Upravo kada se vratim u Hrvtasku imam sastanak povjerenstva. Dakle, jedan značajan dio kulturnih dobara je vraćen, posebno kad govorimo o djelu Crne Gore, odnosno o dijelu hrvatsko primorja i veliki dio je vraćen sto se tiče istočne Slavonije. Mi imamo sada neke spiskove tako da mislim se to sve skupa odvija u jednoj vrlo prijateljskoj, kolegijalnoj atmosveri, ineters je svih strana da se kultuno blago vrati onima gdje je i nastalo odnosno kome pripada.
Radio Dux: Crna Gora i Hrvatska su pravi primjer suradnje u regionu od samog početka, to su razne kulturne manifestacije, dakle sa njima se počelo, evo nastavlja se i do danas sa Lipovcem, zahvaljujući i Vama i Pomorskom muzeju, posebno ravnateljici Milevi Pejaković – Vujošević ?
Ravnateljicu Pomorskog muzeja Crne Gore Milevu upoznala sam u Zagrebu na predstavljanju projekta Pomorskog muzeja i moram priznat da me je inspirirala velikim dijelom svojim radom, pogledima na muzejsku dijelatnost , tačnije muzeja kao institucije koji se nalazi unutar samoga grada, njegove funkcije i moram priznat da mi je to bilo dosta slično načinu na koji razmišljam i gledam na razvoj muzejske djelatnosti, obzirom da sam najveći dio svoga radnog vijeka provela kao pomoćnica ravnatelja i voditeljica odjela marketinga Muzeja za umjetnost i obrt.
Upravo zahvaljujuci ravnateljici i njenom vizionarstvu i aktivnostima, angažmanu, zapravo ja sam danas ovdje i posebno moram reći zahvaljujći jednoj iznimnoj suradni ministara kulture, ministrice kuulture Republike Hrvatske Andree Zatar - Violić i ministra Crne Gore gospodina Mićunovica i cijelog niza suradnika ta suradnja i to prijateljstvo i zajednicki interes prema zajednickim programima.
Mi već razgovarama o organiziranju odredjenih konferencija koje će ciljano govorit o Europskim fondovima, o edukaciji o digitalizaciji, o razmjeni iskustava, stručnjaka, dakle to je nešto što je imperativ našeg zajednickog razvoja.
Radio Dux: Imperativ je i nama sačuvati kulturno blago koje baštinimo ali svakako struka ministarstva i vlada, kako Hrvatske tako i Crne Gore su neophodna u cijelom tom procesu?
Upravo je to prijateljstvo i razumjevanje ministara kultura naših dviju zemlja i drugih ministara iz regije govori o toj razmjeni iskustava i znanja rekla bih za razvoj ne samo kulturnih ustanova nego i razvoj gospodarstva kao bazičnog dijela za ukupan razvoj društava ali ono što je bitno je da je kultura jedan snažan stimulans i može biti i mora biti snažan stimulas ukupnih kretanja, razvoja, otvaranja novih radih mjesta i zapravo na taj način sredstva će generirati takve programe kroz jedno reinvestiranje kroz samu kulturnu baštinu i pomoći njenom očuvanju i samoj prezentaciji.
Moram reći da ovo smatram nekako dijelom svoje sturčne i profesionalne misije ljudske misije i uživam raditi u jednom sjajnom timu u ministarstvu kulture i to je nastavak onoga što sam radila u velikom Nacionalnom muzeju, Muzeju za umjetnost i obrt, upravo u želji da kroz pomoć manjim muzejima u Hrvatskoj, dakle kroz razvijanje osnovnih oblika suradnje pomognemo razvoju svake male sredine koja ima svako svoju poruku kroz svoju kulturnu baštinu kao što je i Pomorski muzej Kotor.
Dobro poznajem Crnu Goru i moram reći da sam iznimno sretna da sam večeras ovdje.
Miroslav MarušićRadio Dux