Kotor 24. srpnja 2013.(Radio Dux)- U Galeriji solidarnoti - palača Pima, u utorak je otvorena izložba kazališnih plakata Dimitrija Popovića, iz likovno-grafičke zbirke Nacionalne biblioteke. Izloženo je 26 plakata za, opere, drame, balete, koji su nastali u periodu od 1990. do 2011.godine koje je Dimitrije Popović poklonio Nacionalnoj biblioteci Crne Gore "Đurđe Crnojević".
“Njegova likovna poetika predočava nam kompleksne zaplete u dramama, operama, i baletima, emocije protagonista i kompletnu atmosferu pozorišnog komada. Cetinje, Pariz, Rim, Milano, Dubrovnik, Zagreb, Beč, Barcelona... sada se tim velikim gradovima predivnim okvirima za Dimitrijeva djela, pridružio i Kotor. To me posebno raduje i cijenim da će ovaj drevni grad prihvatiti život izuzetnog stvaralaštva ovog cijenjenog umjetnika, a možda i uzvratiti nekim novim stvaralačkim impulsom” kazao je otvarajući izložbu Nikola Buklica predsjednik Skupštine opštine Kotor.

O Popovićevom stvaralaštvu govorila je Jelena Đurović, direktorica Nacionalne biblioteke, koja je istakla značaj i neprocijenjivu vrijednosti kolekcije Dimitrijevih radova, koje je radio preko dvadest godina najavljujući značajne kulturne događaje za hrvatska kazališta, u vizulelnoj artikulaciji dubokog intimnog doživljaja.
U ime domaćina brojne zvanice, goste umjetnika, njegovu majku i sestru pozdravili su direktor Javne ustanove Muzeji Kotor Andrija Radulović i Marija Mihaliček, povjesničarka umjetnosti i rukovodilac Galerije solidarnosti.
Veče su muzički obojile profesorice kotorske Muzičke škole flautistkinja Andrea Petrović i pijanistkinja Dragana Krgović.
Za Radio Dux Dimtrije Popović je kazao:
"Ovo mi je prvi put da izlazem u Kotoru, dolazak u Kotoru predstavlja jedan izuzetan dogadjaj u izuzetnom ambijentu.U mom romanu "Raspeće strasti", citavo jedno poglavlje sam posvetio Kotoru, tako drago mi je da je veceras izlozba kazalisnih plakata, korespondira sa ambijentom.
Radio Dux: Veliki broj kazalisnih plakata je izlozeno, u kom vremenskom periodu su nastali?
Ti plakati su nastali negdje od 1992,1993 do skoro 2000 godine.To su plakati uglavnom radjeni za Hrvatsko narodno kazaliste, iz Zagreba i radjeni su za odredjene palete projekata i takodjer opere i drame.
Radio Dux: Mozemo kazati da svaki od ovih plakata, barem po mom dojmu predstavlja umjetnicko djelo ?
Htio bih naglasiti da je ovo tip slikarskog plakata, koji se na jedan likovni nacin kroz medije predstavlja ono sto cini umjetnicko djelo, gdje predstavljaju jednu likovnu dimenziju.
Radio Dux: Najavili ste za Kotor Art nesto vezano za iduce ljeto?
Imam jedan projekt, koji sam dogovorio sa ministrom Micunovicem, iduce ljeto u prostoru Kotorskog zatvora, tako bice mi drago da ponovo dodjem u Kotor.
Radio Dux: Da li ce to biti likovni radovi?
Da, to ce biti likovni radovi, otprilike crtezi i objekti sa temom Markiz De Sad. Prostor je vrlo interesantan, inspiritivan. Da mislim da ce tema prostora odgovarati umjetnickim djelima i ambijentu.
Radio Dux: Ne samo djelima, nego i slobodi izrazavanja, kroz prozorski zatvor je sam izazov slobode?
Da potpuno ste u pravu, i upravo ce i to prikazivati odredjenu dimenziju slobode , koju daje zatvor.
Dimitrije Popović rođen je 4. ožujka 1951. na Cetinju. Završio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Za boravka u Parizu 1974. upoznaje pariškog kolekcionara gospodina Jeana Davraya, pa u sastavu njegove zbirke izlaže 1978. u Galeriji Alexander Braumiiller s umjetnicima Salvadorom Dalijem, Ernstom Fuchsom, Victorom Braunerom, Dadom Đurićem, Leonorom Fini i drugima. U Pforzheimu 1982, Galerija Liberta i Universal Fine Arts iz Washingtona, organiziraju mu zajedničku izložbu grafika s Salvadorom Dalijem. Iste godine, u povodu velikog jubileja “Leonardo a Milano 1482-1982”, izlaže ciklus crteža Omaggio a Leonardo u milanskoj Palazzo Sormani. U povodu 27. međunarodnog umjetničkog festivala “Due mondi” grad Spoleto u kojemu se taj festival održava, organizira mu izložbu slika, crteža i grafika. U godini jubileja, dvije tisuće godina kršćanstva, izlaže u Rimu ciklus raspeća Corpus Mysticum u Sant Andrea al Quirinale, Santa Maria del Popolo lAgostiniana arte sacra conteporanea i u Pantheonu.
Jedan je od petnaest umjetnika, likovnih kritičara i filozofa, (M. Botta, M. Cacciari, M. Paladino i P. Portoghesi), koji su pozvani da odgovore na “Pismo Pape Ivana Pavla II umjetnicima”. Odgovori su objavljeni u knjizi “Umjetnici odgovaraju Papi Ivanu Pavlu II”, izdavač Sri spa-Milano, 2003.