Institutu za biologiju mora jučer je počeo petodnevni kurs za obuku budućih trenera za program monitoringa delfina i ostalih morskih sisara u okviru ACCOMBAMS Konvencije o zaštiti delfina i kitova u Mediteranu i Crnom Moru. Predavači na kursu su Nikolina Rako i Grga Pleslić iz Jadranskog centra za zaštitu delfina "PLAVI SVIJET" iz Malog Lošinja, Hrvatska. Kurs obuhvata i dva dana fotografiranja delfina Boke Kotorske aparatima visoke rezolucije, kako bi se na osnovu leđnih peraja oni odredili čak do nivoa individue.
Delfini su vjekovima u Bokokotorskom zaljevu bili dragi i uvažavani stanovnici mora, zaštićena vrsta, simbol ljubavi prema moru i pomorstvu . Smatraju se posebno velikim prijateljima pomoraca, ali i svih ljudi. Do osamdesetih godina, u Bokokotorski Zaljev su stizala jata delfina. Najpopularniji medju njima bio je delfin Joca koji je postao turistička atrakcija i filmska zvijezda. Godine 1987. odlikom Općine Kotor, zaštićen je kao i svi delfini u akvatorijumu koji pripada ovoj općini.

Nedavno je na uzgajalištu kamenica u Orahovcu primijećen delfin .Dolazak delfina je dobar znak. Na radost djece, mještana i turista direktor Instituta za biologiju mora dr. Aleksandar Joksimović očekuje i druge delfine jer je poznato da se kreću u grupi.
Sa direktorom Instituta za biologiju mora Kotor razgovarali smo i o najavljenom postavljanju oceanografske bove na ulazu u Bokokotorski zaljev, u okviru bilateralnog projekta Instituta za biologiju mora iz Kotora i Nacionalnog instituta za biologiju mora iz Pirana (Slovenija). Opremljena elektronskim uređajima, ova bova će služiti za automatsko dobijanje fizičkih, bioloških, hemijskih i ostalih parametara mora, koji će se automatski putem preko GPRS sistema prebacivati i deponovati u bazu podataka u Institutu za biologiju mora, Kotor. Ti podaci prvenstveno će služiti za dalja proučavanja mora, klimatskih promjena i meteorološko-oceanografskih prognoza.
Tivatski ronioci primjećuju pojavu najveće školjke u Jadranu Perijske ili Palasture. Ta školjka dostiže dužinu i do jedan metar , a živi zabodena u pješčano dno. Njen "anđeo čuvar" je mali kratkorepi rak koji stražari na ljušturi. Kada zaprijeti bilo kakva opasnost on brzo uđe u školjku čime iritira njene nerve, pa se palastura - munjevito zatvara. To je razlog njenog efikasnog odbrambenog mehanizma, a ne vjerovanje starih ribara "da ta školjka vidi". Ova školjka mnogo je lovljena pa je stavljena pod zakonsku zaštitu jer joj je prijetilo istrebljenje. Detalje možete poslušati u našem audio zapisu.
Audio: DR.  Aleksandar Joksimović - direktor Instituta za biologiju mora Kotor