Ovih dana iz tiska je izašla knjiga „Pomorska lica Boke Kotorske", autora Siniše Lukovića u nakladi Knjižare "So", iz Herceg Novog u Ediciji „Bokeljologija", na 392 strana, 470 povjesnih fotografija. Recenzent izdanja je Petar Palavršić, kustos pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja u Kotoru. Urednik: Nikola Malović.
Promocija knjige će biti 20.rujan u 20 sati u Pomorskom muzeju Kotor.

Vrijeme od sredine 19. do sredine 20.stoljeća tj. doba druge uprave Austro-Ugarske nad Bokom, doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pa Kraljevine Jugoslavije - do sada je najslabije ilustrirani period inače prebogate bokeljske povjesnice. Malo je tko pokušao da sagleda što je za ovih 100 godina, o kojima govori Siniša Luković, zapravo zapljusnulo Boku.
Mnoga pomorska lica stekla su imena van Zaliva: Oravčanin Miloš Vukasović u Argentini, Luštičanin Petar Zambelić u Čileu. U Herceg Novom rodio se najveći pomorski pilot-as Prvog svjetskog rata.
U Boki Kotorskoj, ili pred njenim obalama, ispisivali su se djelovi opće povijesti: prva svjetska uporaba hidroaviona u ratne svrhe, prvo potapanje podmornice dejstvom hidroaviona, prvi dokumentarni film o podmorničarima. Iz Boke je odnesena morska mina ,koja će u Egeju potopiti „Britanik", brod blizanac čuvenog "Titanika". U Boki se podmorničarstvu naučio admiral Karl Denic, nasljednik Adolfa Hitlera na mjestu šefa Trećeg rajha, strah i trepet Vinstona Čerčila u Drugom svjetskom ratu. Po životnoj priči Georga fon Trepa, komandanta Podmorničke baze Aaustro-Ugarske ratne mornarice u Boki, snimljen je holivudski film „Moje pjesme, moji snovi".
Nisu samo ratnici ispisivali zalivsku povijest 19. st. To su bili i znanstvenici, pisci i avanturisti, poput Spiridona Gopčevića Mlađeg, čovjeka po kome ime nosi jedan od kratera na Mjesecu. U Boku su brodovima stizale ili iz nje odlazile i krunisane glave, poput britanskog Edvarda VIII, ili jugoslavenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića.
U „Pomorskim licima Boke Kotorske" Siniša Luković ne ostavlja po strani ni male ljude, poput Vasa Sladovića - Robinzona Krusoa iz Baošića, ili Iliju Niketića, kapetana koji je na moru u više navrata spasavao ljude i brodove. Galerija se kompletira strancima koji su zadužili Boku, pomorskim licima nalik admiralu Maksimilijanu Daublebskom fon Šterneku, čovjeku koji je utemeljio Pomorski arsenal u Tivtu, i podigao veliki Mornarički, danas Gradski park. Luković daje zanimljive marinističke portrete - opisujući „Danicu11, jahtu kraljice Marije Karađorđević, Titov brod „Galeb", školski brod „Jadran"...
Petar Palavršić