U organizaciji Mjesne zajednice Risan i Festival klapa Perast, na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu, u nedjelju, 24. kolovoza u 20 sat, održat će se hommage kompozitoru iz Risna, Miloradu- Minji Vučetiću.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju klape "Bisernice Boke", "Incanto", "Stari kapetan", "Jadran" i "Lungo mare" i "Risanski tamburaši".
Milorad – Minja Vučetić rođen je 1931. godine u Risnu, u radničkoj porodici.
Umjetničku karijeru počeo je kao glumac u kotorskom kazalištu, koje napušta da bi se posvetio glazbi.
U Kotoru je završio srednju glazbenu školu, a kao glavni predmet odabrao je violončelo. Bio je svestrani glazbenik, svirao je mnoge instrumente, te je kasnije komponirao i aranžirao kompozicije za razne sastave orkestara.
1959. godine prijavljujući se na konkurs dolazi u Vrbas. Tu osniva glazbenu školu, kao i glazbeni život u Vrbasu. Formira orkestre, zborove, kvartete i slično.
1962. godine, zbog stambenog problema, seli se u Loznicu gdje radi kao nastavnik u muzičkoj školi, a ujedno vodi zbor i orkestar KUD »Vuk Karadžić« . Napisao je i himnu Vuku Karadžiću, koja se izvodila na Vukovim proslavama.
1964. godine na poziv tadašnjeg predsjednika općine vraća se u Vrbas i nastavlja sa muzičkim radom sve do 1969. godine, kada zbog bolesti odlazi u mirovinu. Nakon oporavka posvećuje se komponiranju i sudjeluje na skoro svim festivalima tadašnje Jugoslavije. Osvaja mnoge nagrade publike i žirija. Veliki uspjeh postiže osvajanjem zlatne plakete - nagrade publike za glazbu i tekst pjesme "Ja i moja Ane" na 3. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. 1975. godine za glazbeno stvaralaštvo dobio je Oktobarsku nagradu grada Vrbasa.
Boravio je i djelovao u Boki kotorskoj, gdje od 1980. godine vodi klapu »Stari kapetan« iz Baošića i ženske klape „Izvori“ iz Morinja i „Risanke“ iz Risna. Surađuje i sa ženskom klapom »Bisernice Boke« iz Kotora. Za sve njih komponira i pravi aranžmane obrađujući narodne napjeve i koristeći teme iz svakodnevnog života Bokelja. Tako su nastale pjesme: „Nema barkariola“, „Na kotorskom pazaru“, „Pjaca od salate“, „Fjaka“, „More, moje more“ i mnoge druge. Zapažen uspjeh postigao je narodnom pjesmom „Poskoči đevojko“, koju je izvodio Nikola Karović. Ipak se može reći da mu je životno djelo vojvođanska romansa „Osam tamburaša“, za koju je tekst napisao slikar Ratko Šoć , Crnogorac koji živi u Vrbasu. Postala je „zaštitni znak“ čuvenog tamburaškog orkestra Janike Balaša, koji je svaku svirku na Petrovaradinskoj tvrđavi počinjao baš tom pjesmom. U interpretaciji Zvonka Bogdana pjesma je stekla veliku popularnost, koja traje do danas.
Događa se ponekad da djelo zasjeni svog autora. Slučaj Minje Vučetića još je drastičniji, jer se njegovo ime kao autora velikog hita gotovo sasvim izgubilo. Nema ga na CD-ima sa pjesmom „Osam tamburaša“ – umjesto njegovog ponegdje stoji ime Zvonka Bogdana, a negdje se pjesma vodi kao „bunjevačka“.
Mnoge napisane kompozicije Vučetić nije stigao objaviti jer ga je u tome spriječila prerana smrt 1985. godine. Sahranjen je u Vrbasu, gradu u kojem je osnovao porodicu i ostvario mnoga značajna djela.