U ponedjeljak, 14. rujna, održan je okrugli stol o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u prijašnjoj zgradi Vlade u Podgorici s početkom u 11 sati.
Ovom prigodom Hrvatsku građansku inicijativu je predstavljao Vlado Marvučić. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore kao vrhovni – krovni organ pripadnika hrvatske manjine, za koji su u iznimno visokom postotku vjernici Katoličke crkve, svojom prisutnošću su se željeli izravno izjasniti oko točaka koje smatraju spornim u Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Hrvatska građanska inicijativa smatra spornim:
- u članku 7. zabranjuje se „političko djelovanje vjerske zajednice“ ako se pod političkim djelovanjem smatra očitovanje Crkve ili vjerske zajednice o nekim važnim pitanjima, može se pojaviti problem ukoliko se ova norma bude tumačila na neadekvatan način.
- u članku 7. sporna je formulacija oko „teritorijalne konfiguracije“
-administrativne procedure „upisom u registar vjerskih zajednica“
- tradicionalne crkve i vjerske zajednice su već evidentirane i kao takve prepoznate u našem pravnom sustavu
- osobito je sporan član 32. Nacrta u odjeljku „Prava i obaveze registrovanih vjerskih zajednica i njihovih vjernika“ kojim se propisuje da se „vjerskoj zajednici“ mogu odobriti sredstva iz državnog budžeta, lokalne samouprave, za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna , nacionalna i državna tradicija Crne Gore“
- tumačenjem da je sve što je izgrađeno prije 1.12.1918. državna svojina najviše bi bila pogođena Katolička crkva osobito Kotorska biskupija, pravna nesigurnost ne smije postati dijelom nekog budućeg zakonskog teksta
- član 42. naglašava se da se „vjerska pouka može izvoditi samo u objektima u kojima se vrše vjerski obredi i vjerski poslovi“ što je diskriminirajuće. Pored toga član 47. izričito kaže da u „vjerskoj školi nastavu mogu izvoditi samo crnogorski državljani“
Općenito, može se zaključiti da je ponuđeni Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti u ovoj varijanti neprihvatljiv, te da ga je nužno doraditi i promijeniti stavke , tj. prilagoditi ga svima.
U nastavku možete pročitati dojmove Vlada Marvučića o Javnoj raspravi:
"Možemo se gorko našaliti, pa reci da je bila treća sreća nakon onih neugodnih situacija koje su se dogodile u Bijelom Polju i Kotoru kada Javna rasprava zapravo nije ni održana. U Podgorici u ponedjeljak, 14. rujna, uz dosta problema i prosvjeda koji su bili ispred stare zgrade Vlade gdje se održavala sjednica, i željom mnogih građana da nazoče, ali to nije bilo moguće zbog toga što se to održavalo u maloj sali, ipak je održana Javna rasprava. Nazočili su svi značajni predstavnici, tu su bili predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predlagači ovog Nacrta zakona, kao i predstavnici drugih ministarstava, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici političkih partija među kojima je i moja malenkost imala obvezu da iskaže stavove Hrvatske građanske inicijative, ali i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Nacrt zakona smo mi ocijenili negativno, dali smo naše vrlo konstruktivne prijedloge. Imamo primjedbe na neke norme koje su proglašene u tom Nacrtu, primjerice teritorijalna konfiguracija vjerskih zajednica, jer prigovorili smo i mi i druge značajne vjerske zajednice ako bi se to doslovno shvatilo naše dvije nadbiskupije ne bi više smjele biti pod jurisdikcijom, odnosno vrhovništvom Svete stolice., što je apsurdno. Kotorska biskupija bi imala problem, jer se ona nalazi pod Splitskom mitropolijom , ali po prijedlogu ove norme mi smatramo da ni to ne bi bilo moguće. Mi smatramo da sve kršćanske crkve imaju pravo nazivati se crkvama, a naziv vjerska zajednica može odgovarati nekim drugim zajednicama, ali Katoličkoj crkvi i ostalim kršćanskim crkvama svakako ne. Imamo primjedbu i na norme koje propisuju registraciju vjerskih zajednica, što mi smatramo da je potpuno ponižavajuće i neprihvatljivo da se tradicionalne vjerske zajednice moraju registrirati; mišljenja smo da se tradicionalne vjerske zajednice jednostavno moraju upisati u registar i prihvatiti. Imamo primjedbu i na član 52 koji po nama sprovodi neku novu, revolucionarnu pravdu, konfiskaciju, nacionalizaciju, jer sve što je sagrađeno do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca po tom članu treba da se smatra svojinom države Crne Gore, s čime se mi ne slažemo, jer po tome primjerice katedrala svetog Tripuna postaje imovina države koja u to vrijeme, kada je ona sagrađena, nije ni postojala, Naglasili smo da bi takvim rješenjem sve vjerske zajednice, a pogotovo Kotorska biskupija, bile jako pogođene. Iznijeli smo primjedbe i očekujemo da će se u bližoj budućnosti pred nama pojaviti jedan puno bolji Nacrt".