U Šibeniku se proteklog tjedna održala 2. sjednica vladinog Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske na kojoj su utvrđeni prioriteti za 2019., a državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas naglasio je da će brojni projekti o kojima je bilo riječi na skupu pomoći u povezivanju "globalne hrvatske obitelji diljem svijeta" te da vidi puno razloga za optimizam. Milas je ocijenio važnim što se na skupu razgovaralo otvoreno, prijateljski i partnerski, uz povjerenje, angažirano za zajednički cilj. "Ljudi su svjesni da ovaj savjet ima smisla, da nije puka formalnost, ako smo zajedno", rekao je Milas te izvijestio da su razgovarali o promjenama zakona od državljanstvu i o projektima za slijedeću godinu. Riječ je o projektu Domovina koji kreće u srpnju 2019. i nastavku projekta Korijeni što će sve dovesti do uvezivanja globalne hrvatske obitelji diljem svijeta, ocijenio je Milas te dodao da će u tim projektima sudjelovati Savjet i Ured, ali i saborski zastupnici, resorna ministarstva i drugi.
Milas se osvrnuo i na globalne trendove koji zatiru vrijednosti nacionalnog identiteta, na to što pojedinci nerijetko žele zasjeniti zajednicu i činjenicu da čovjek danas nema vremena za sebe, a kamoli za zajednicu. No, dodao je, nakon dva dana vjerujem da imamo razloga za optimizam i unaprijed se radujem zajedničkom radu.
Predsjednik Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Grbešić rekao je da su na dvodnevnoj sjednici postigli dijalog, što je, kaže, vrlo bitno. "Prije se čulo, ali se nije slušalo", dodao je te istaknuo pozitivne izmjene u stjecanju državljanstva, uspjehe ulaganja u Hrvatskoj obitelji Lukšić, Sertić Grgić koji su došli u Hrvatsku i tu uložili kapital. "Od njih i njihovih iskustava moramo učiti", zaključio je Grbešić.
U radu 2. sjednice drugog saziva aktivno je sudjelovao i Adrijan Vuksanović, predstavnik Hrvata iz Crne Gore. On je govorio o političkim i kulturnim djelatnostima hrvatskog puka, a predstavio je i socijalno pravni položaj zajednice iz koje dolazi, naglasivši da su Hrvati i hrvatski jezik ustavne kategorije u Crnoj Gori, što nažalost nije slučaj u bližem i širem okruženju. Također, pohvalio je sva nastojanja Ureda, koji se pokazao kao bitan čimbenik u zastupanju hrvatskih interesa diljem svijeta.