U hotelu 'Podgorica', 14.12.2017., održana je Večer Zajednice Hrvata i prijatelja  - Crna Gora. U prvom dijelu programa, predsjednica udruge, prim.dr. S. Zeković, izvijestila je prisutne o sudjelovanju ZHIP-CG na nedavno održanom 23. Forumu hrvatskih manjina, Zagreb, 24. studenoga 2017.  Ove godine tema Foruma, organiziranog od Hrvatske matice iseljenika, je bila 'Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost, budućnost'. Upravo je kultura tema koja je stalno prisutna u projektima našeg društva, nastavila je gđa Zeković, te dodala kako je kultura polje koje dozvoljava čovjeku uzvišenost ne zahtijevajući unižavanje drugog čovjeka. Prepoznata u svom radu i nastojanjima, ZHIP-CG ima izuzetnu suradnju i potporu od Veleposlanstva Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crna Gora i Grada Podgorica.   Kroz zanimljivu prezentaciju, gosti su bili upoznati s  dosadašnjim djelovanjem zajednice, kao i o planiranim budućim aktivnostima i projektima. Goste su također  pozdravili NJ.E.  Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, gđa Marija Vučinović, ministrica bez portfelja Vlade Crne Gore, te  Adrijan Vuksanović, poslanik HGI- ja u Skupštini Crne Gore. Drugi dio večeri ispunjen je poezijom hrvatskih pjesnika koju su govorili mladi na raznim svjetskim jezicima praćeni toplim akordima gitare gospodina  Nenezića. Inače, ova grupa mladih ljudi djeluje unutar ZHIP CG, a svojim radom i uspjesima pokazuju kako kultura i obrazovanje mogu biti zanimljivi. Najmlađa učesnica večeri je bila petogodišnja Natalija, a najstarija, mada uvijek mlada, gđa Aljoša. Lijepo druženje upotpunjeno je audio-video prezentacijom Hrvatske, kao i prigodnim koktelom.

U petak  15.12.2017. u prostorijama udruge, otvorena je izložba pod nazivom ' Muzej sjećanja'  kao dio projekta 'plodovi života' pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crna Gora. Tvorci izložbe, kao i njeni realizatori,  su ljudi čiji su životi neraskidivo vezani za Hrvatsku, bilo korijenima, bilo školovanjem, bilo 'dotom' dobivenom sa životnim suputnikom.  Izložbeni predmeti su materijalizacija sjećanja, brižno čuvani dokaz i potvrda postojanja i pripadanja. Sročena priča od naizgled nespojivih predmeta – slavonska košulja, neretljanska mreža, konavoske verižice, splitska intimela, šibenska kapa, ular za tovara, drvena buka, dijelovi narodnih nošnji,  otočki I međumurski vezovi, stare fotografije,.. – oživjeli su ulice Murtera, Senja, Trakošćana, Osijeka, Vinkovaca, Pule, Šibenika, Paga, Slavonskog Broda, Metkovića, Zadra, Šolte, Plitvica, Zagreba, Ploča, Konavla,  ma i Bugojna, Tuzle i Mostara. Ljudi su predstavljali svoje krajeve, nazivali predmete imenima naučenim od djedova i baka. Ogromno materijalno i nematerijalno bogatstvo bilo je izloženo. Sjećanja su navirala bez prepreka sretna što će biti podijeljena s drugima.  Sjećanja akademske slikarice gđe Tinde Bulatović, inače iz Zelenike, na Hrvatsku, mada tamo niti je živjela niti je rodbinskim vezama vezana,  oživljavala su slikama snažnih konavoskih žena koje bi dolazile sa svojim košarama punim povrća na hercegnovsku pjacu. Prizor tih žena, kao djetetu, činio joj se impozantan i ostao joj je trajno urezan u sjećanje. Oduševljena konceptom izložbe, odlučila je, i to učinila, naslikati konavosku ženu. Pojedinačno navođenje, mada bi svaki predmet  bez ikakve dvojbe trebao biti spomenut, ipak bi uzelo previše vremena i prostora, a opet bi se moglo prenijeti samo mali dio priče. Njih treba vidjeti.

Svoje ovogodišnje aktivnosti Zajednica Hrvata i Prijatelja Crna Gora iz Podgorice privela je kraju 15.12.2017. druženjem u prostorijama na Trgu Božane Vučinić 39. Obilježavanje Božića, 'Božićna toplina', također je dio projekta 'plodovi života' pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crna Gora. Cilj događaja je radost druženja i prije  svega je trebao okupiti ljude treće dobi, ali se starosna skala protezala od maleckih 4, pa do junačkih 80, i još malo preko.

Događaj je bio prirodni i organski nastavak izložbe 'Muzej sjećanja' obogaćen domaćim delicijama iz raznih krajeva Hrvatske kojima su žene još jednom željele predstaviti svoj zavičaj i božićne običaje tih krajeva.  Pjesma, razgovor ugodni prijatelja, božićno drvce i smijeh...