U nastavku možete pročitati intervju Vande Babić, savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova RH  za Večernji list.

U nedjelju su parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Kakve rezultate očekujete? Tko je bliže pobjedi?

Istraživanja pokazuju da će najveći broj glasova osvojiti  Pokret Evropa sad Milojka Spajića, ali je nepoznanica s kojim će i s koliko stranaka ili koalicija morati slagat većinu kako bi formirali Vladu. No, prosrpske stranke u svojim predizbornim nastupima najavile su izlazak Crne Gore iz NATO-a te povlačenje priznanja Kosova i ne smijemo podcijeniti njihove, dobro posjećene skupove koji odišu najradikalnijim porukama poput „nož, žica, Podgorica“.

Mainstream mediji u CG projiciraju novu vladu koju bi činili  Pokret Evropa sad, Demokrate Alekse Bečića, i URA Dritana Abazovića s manjinskim strankama, odnosno većinu u kojoj ne bi bilo mjesta za DPS i DF. Ovo je vrlo izgledno, no hoće li biti tako vidjet ćemo iza 11. lipnja.

S druge strane, svjedoci smo iz politički redova bliskih Spajiću, pokušaju vrlo ozbiljnih optužbi o navodnoj njegovoj povezanosti s "kraljem kriptovaluta" južno Koreancem Do Kwanom koji je uhićen u Crnoj Gori po tjeralici USA i Južne Koreje i pod optužbom da je pronevjerio 40 milijardi dolara. Do Kwon je navodno financijski podržao Pokret Evropu sad u kampanji za lokalne i predsjedničke izbore.

Ishod ove afere u značajnoj mjeri će utjecati na to tko će činiti buduću vlast u Crnoj Gori, odnosno je li je to točno, ako jest što će biti sa Spajićem,  može li on nakon uspjeha na izborima formirati vlast s nekim tko ga optužuje da je kriminalac. Postavlja se pitanje može li i u kojem političkom bloku Spajić naći partnera, jer s DPS-om u kojem se nastavlja daljnje osipanje glasova, javno gotovo nitko od njih ne želi surađivati.

Čini se da Crnu Goru očekuje vrlo burno postizborno razdoblje, u svakom slučaju puno dinamičniji i složeniji nego sama izborna kampanja koja se svodila na natjecanje obećanjima biračima o višim plaćama, mirovini, socijalnim stanovima, skraćenom sedmosatnom radnom vremenu...

Očekuje se da će manjinske stranke, uključujući i HGI, biti dio nove Vlade ako njen program bude okrenut europskim vrijednostima, a retorika Pokreta Evropa sad upravo na tim temeljima gradi svoj izborni program, plan i ubrzane korake prema Europskoj zajednici. Ukoliko riječi budu praćene djelima rezultati ovih za Crnu Goru, ali i za cijeli ovaj prostor bit će snažni zaokret prema europskim vrijednostima, vladavini prava i dugoročnoj stabilnosti.

2.Zna li se kako će glasati Hrvati u Crnoj Gori? Jesu li podijeljeni kao što su bili na prošlim izborima?

Ne bih rekla da su Hrvati bili podijeljeni na prošlim izborima, iako se stalno ponavlja takva priča. Tada, 2020. se dogodio projekt, točnije stvorio se projektil koji je za cilj imao srušiti vladajući DPS i koaliciju u kojoj se nalazila i Hrvatska građanska inicijativa. Taj projekt koji je u svom nazivu imao hrvatski pridjev gruba je naša pogreška i tadašnje crnogorske vlasti koja je možda i kalkulirala, i u tom činu nije prepoznala Amfilohijevu ruku koja je vrlo mudro dovela svoje ljude na vlast i s vrlo malom razlikom pobijedila proeuropsku, crnogorsku i do tada vladajuću koaliciju. HGI tada nije prošao prag no nije tomu kriv projekt HRS-a, jer glasovi koje su skupili nisu uključivali glasački korpus Hrvatske građanske inicijative. Zakazali su ljudi, nisu prepoznali vučju šapu i izabrali su druge opcije. Nažalost, kad su shvatili, a to je bilo prvo izborno jutro koje je podsjećalo na rane devedesete,  bilo je kasno.

Danas je situacija, vjerujem potpuno drugačija posebno što je politika Vlade Zdravka Krivokapića, iznjedrena iz srca SPC-a vrlo brzo pokazala svoje apetite, želje i htijenja kako prema hrvatskom manjinskom puku tako i Crnoj Gori kao samostalnoj i nezavisnoj državi. Vjerujem da će Hrvati Crne Gore ovoga puta biti na pravoj strani svijeta i dati glas svojoj stranci.

3.Postoji li šansa da Hrvati u Crnoj Gori postanu dio crnogorskog parlamenta? Koliko je važno da Hrvati ponovno imaju „svoga“ zastupnika?

Velike su šanse i čini mi se da je zdravi hrvatski korpus u Crnoj Gori nikad jači, nikad povezaniji i nikad tako snažno percipiran u matičnoj domovini. Hrvatska je jedinstvena kad su Hrvati u Crnoj Gori u pitanju i stala je iza Hrvatske građanske inicijative kao što stoji iza svakog Hrvata Boke iza njegove povjesnice i kulture i ta podrška ostaje snažna i jedinstvena bez obzira na rezultat. No, očekujemo i vrlo je važno da hrvatski narod u Crnoj Gori ima svog autentičnog predstavnika u Parlamentu.

4.Kako je došlo do toga da su na prošlim parlamentarnim izborima Hrvati ostali bez zastupnika u Parlamentu?

U pravom trenutku je netko iskoristio tuđu povrijeđenost, slabost, nerazboritost i upakirao je umotanu u fini papir koji se vrlo brzo raspao i nestao. Emocija iskorištena u trenu, kao projektil koji nakon što je pogodio cilj sam se raspao, nestao u magli. To se odnosi na narod koji je umoran od korupcije, kriminala mislio kako će druga opcija donijeti bolji život. No, druga opcija je unakazila identitete, kulturu i na scenu dovela neke  ljude koji nisu dugo trajali, ali su u konačnici doveli Crnu Goru u jedan potpuni nered, vrtlog, nestabilnost na svim razinama od političke do kulturne.

5.Tko stoji iza Hrvatske reformske stranke Crne Gore? Kakva je njena uloga u svemu tome?

Sad više nitko. Ona odavno ne postoji, ne živi i danas nema nikakvu ulogu.

6.Mogu li Hrvati u Crnoj Gori ponovno dobiti ministra bez lisnice?

Mogu i nadam se hoće. No, moj stav je da bi Hrvati Crne Gore  trebali dobiti ministra kulture. Mnogi će ostati začuđeni, no Hrvat Boke je na svojim rukama s čistim srcem u Crnu Goru unio veliko i vrijedno kulturno blago, svoju, pradjedovsku baštinu, zlatna puca, korak bokeljskog kola, i toliko toga da bi nam trebao o toj temi poseban razgovor. No, tko god barem malo pozna baštinu Zaljeva svetaca, složit će se s mojim očekivanjima. To bi bio veliki pomak Crne Gore prema Europi, jer bi pokazali poštovanje i pijetet, ali znanje i snagu, a to bi očistilo put i pročistilo mnoge nesporazume.

7.Koliko je danas Hrvata u Crnoj Gori, a koliko ih je bilo prije Domovinskog rata?

Teško je reći, jer je posljednji popis je bio 2011. no, ako se držimo tih brojki onda je deklariranih Hrvata 6021. Ako tomu pribrojimo one koji se pišu Bokeljima ili katolicima, a koji su biološki Hrvati onda nas ima više, no ne zaboravimo da Hrvata Boke u R Hrvatskoj ima oko 10 000 što bitno mijenja opću krvnu sliku.

8.Kako bi ocijenili položaj Hrvata u Crnoj Gori danas? Koji su problemi, idu li ta prava na bolje ili stagniraju? Ima li Hrvata na čelnim pozicijama?

Na papiru Hrvati u CG imaju sva prava no nedavna istraživanja etničke distance ne govore tako. Od 36 do 56% građana Crne Gore prema tim istraživanjima ne želi Hrvata za susjeda, bračnog druga ili radnog kolegu što je više nego zabrinjavajuće. R Hrvatska je svjesna realne situacije i očekuje od nove crnogorske vlade konkretne učinke kako bi se ovakav rezultat promijenio.  Nedavno je R Hrvatska uputila notu zbog pritiska lokalnih vlasti na dostojanstvo Hrvata Boke koji je tijekom Domovinskog rata bio izložen i ugrožen, o čemu puno znamo, ali malo govorimo. Hrvata nema na čelnim pozicijama, no novi izbori i nova putanja Crne Gore trebala bi to promijeniti i oživjeti multietničku, građansku i proeuropsku Crnu Goru.

10.Tko danas u Crnoj Gori štiti interese Hrvata koji žive tamo?

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore je krovna institucija hrvatskog naroda  i tijelo je koje zastupa interese Hrvata u Crnoj Gori uz jedinu hrvatsku političku stranku Hrvatsku građansku inicijativu kao i Kotorska biskupija čiji su vjernici dominantno Hrvati.

11.Koliko Vlada RH i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pomažu Hrvate u Crnoj Gori?

Nikada do sada ni jedna Vlada nije toliko učinila i skrbila o Hrvatima u Crnoj Gori, što su nedavno potvrdili i predstavnici HNVCG i HGI-a u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Hrvatskom saboru i osobno Premijeru. Ne radi se o sporadičnom pomaganju već strategiji Vlade koja skrbi o hrvatskoj manjinskoj zajednici, financijski podupire njihove projekte u Crnoj Gori, ali i osigurava povoljnije uvjete obrazovanja na hrvatskim Sveučilištima. Također, pomaže u očuvanju vrijedne kulturno povijesne baštine, ali i politički reagira na svaki oblik kršenja ljudskih i nacionalnih prava Hrvata Crne Gore.