Zagreb (IKA) – Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u petak 30. listopada 2015. don Dejan Turza uspješno je obranio licencijatski rad iz specijalizacije u ekumenskoj teologiji na temu „Jedinstvo Crkve i katolički sveci i blaženici Boke kotorske". U Povjerenstvu za obranu rada bili su: prof. dr. Petar Bašić, predsjednik, Marijan Biškup, prof. emeritus, član te prof. dr. Jure Zečević Božić, mentor – član. U kontekstu jedinstva Crkve u radu su istraženi i prikazani: sv. Tripun, mučenik; bl. Gracija s Mula, bl. Ozana Kotorska, službenica Božja Ana Marija Marović i sv. Leopold Bogdan Mandić. Ekumenska dimenzija ovih svetaca i blaženika Boke kotorske u cjelini nije do sada sustavno obrađivana. Istraživanje je pokazalo da percepcija i određeni oblici poštovanja i štovanja tih svetaca od strane pripadnika različitih vjerskih zajednica i danas nadahnjuju duhovni ekumenizam i nastojanje oko jedinstva Crkve kao i oko međureligijskog dijaloga.
Rad se sastoji od uvoda, četiri poglavlja, zaključka, dodataka vezanih uz rad, izvora i literature, kratica i pokrata te kazala imena. U prvom poglavlju autor okvirno i kontekstualno donosi pregled povijesti Boke kotorske kao locusa rođenja i djelovanja katoličkih svetaca i blaženika u pogledu jedinstva Crkve, s posebnim zanimanjem za Hrvate Boke. Drugo poglavlje zatim donosi životopise svetaca. Treće, središnje poglavlje istražuje i prikazuje percepciju navedenih svetaca i njihovo štovanje u kontekstu jedinstva Crkve, propitkujući i opisujući ih u konkretnim međucrkvenim korelacijama, koje kod pojedinih svetaca uključuju i međureligijsku dimenziju. Četvrto poglavlje usmjereno je na današnje stanje u Boki kotorskoj, i motri taj prostor, danas suvremene države Crne Gore, kao prostor za ekumensko, međucrkveno i međureligijsko djelovanje u skladu s Drugim vatikanskim koncilom, ukazujući na konkretne oblike suradnje. U zaključku autor sažima rezultate istraživanja ukazujući na pouke i poruke pod specifičnim ekumenskim vidom istraženih i sagledanih povijesnih svetačkih likova te pokazuje i zaključuje da su one relevantne u crkvenom i društvenom kontekstu 21. stoljeća, osobito „na prostoru s kojeg potječu (…), a koji je i danas, već i zbog heterogenosti pučanstva i pluralnosti vjerskih zajednica potrebit umijeća dijaloga i suživota te u tom smislu pogodan za rast kako ekumenske međukršćanske tako i međureligijske suradnje" po primjeru bokokotorskih svetaca.
Komisija je rad ocijenila izvrsnim a ispitanik je ohrabren i potaknut na daljnje istraživanje i oblikovanje rada u doktorsku disertaciju. Naime, proširivanjem ove tematike može se promicati ekumenska svijest u Crkvi u Hrvata kao i upoznati širu javnosti s onim elementima karizme svetaca i blaženika Boke kotorske čije ostvarivanje pridonosi putu prema potpunom, odnosno dostatnom jedinstvu kršćana.
Dejan Turza rođen je 25. svibnja 1975. u Osijeku. Nakon završene osnovne škole u Belišću i srednje u Osijeku upisuje Elektrotehnički fakultet u Osijeku te 2001. stječe zvanje inženjera elektronike. Studij filozofije i teologije na KBF-u u Zagrebu završava 2007. Godine 2008. zaređen je za svećenika Kotorske biskupije i raspoređen u župu u Donjoj Lastvi do 2013. Nakon dvogodišnjeg pastoralnog djelovanja upisuje 2010. na KBF-u u Zagrebu poslijediplomski studij. Trenutačno u Kotorskoj biskupiji obnaša službe: od 2010. voditelj pastoralne skrbi za mlade te član Odbora HBK za mlade; od 2012. povjerenik za obiteljski pastoral; od 2013. upravitelj župa Sutomore, Šušanj i Brce te upravitelj svetišta Gospe Ratačke, a od 2014. i povjerenik za župnu katehezu i vjeronauk.
U Kotorskoj biskupija kao i u suradnji s HKZ „Hrvatsko slovo", Maticom Hrvatskom te Institutom „Ivo Pilar" održava više predavanja iz područja svoga istraživanja. Inicirao je i organizirao Dane Bokeljskih svetaca (2011.) te Molitvene dane sv. braći Ćirilu i Metodu povodom 1150. godina od početka njihova misijskog djelovanja (2013.) na kojima su predavanja imali ugledni katolički teolozi i, po prvi puta, jedan pravoslavni teolog. Godine 2012. inicirao je donaciju sabranih djela mitropolita crnogorsko-primorskog dr. Amfilohija Radovića knjižnici KBF-a u Zagrebu. Suizdavač je sa Institutom Ivo Pilar – podružnica Dubrovnik zbornika radova „Spomenica 600. obljetnice crkve Male Gospe u Donjoj Lastvi (1410-2010)".