„Kultura je zbir svih vidova umjetnosti, ljubavi i misli koje, već vjekovima omogućavaju čovjeku da se osjeća slobodnijim.“
Andre Malro
Razvoj kulturne svijesti u našem gradu počeo je davno, ali samim osnivanjem prvih ustanova koje se kulturom bave, donijeta je jedna novina koja je za cilj imala kulturno uzdizanje pojedinca i društva. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, pored raznih kulturno-umjetničkih društava, koja su postojala u Tivtu, funkcije koje su bile vezane za kulturu odvijale su se i kroz INDOK Centar Tivat (Centar za kulturu, informiranje i dokumentaciju). Radeći na kulturnom razvoju ovog grada u ovoj ustanovi su se okupljali ljudi sličnog ponašanja i razmišljanja postavljajući sebi jedan cilj: da njeguju i štite umjetnost i kulturu kako Tivta tako i Boke, jer se kulturni razvoj Tivta nije mogao promatrati odvojeno od kulturnog razvitka Boke. Svjesni moći kulture radnici INDOK Centra nastojali su proširiti djelatnost tako da se njihovoj prvobitnoj formi dodao Radio Tivat i jedinica za foto i filmsku dokumentaciju. Čitava organizacija kulture zahtijevala je adekvatnu organizaciju rada i radnu disciplinu koja je omogućila veliku produktivnost u kulturi i umjetnosti ovog grada. Nakon stavljanja u funkciju kulture srednjovjekovni kompleks Buća-Luković, Centar je predstavljao simbiozu različitih oblika kulture i umjetnosti u kojima se ogledalo bogatstvo kulturnih osobina društva. U Tivtu su se tada prvi put na jednom mjestu objedinile tekovine i tradicije kulturnog razvoja. Kroz INDOK Centar bio je organiziran jedinstveni kulturni i društveni život grada.
Pored organizacije kulturnog i društvenog života INDOK Centar se bavio i arhiviranjem podataka, i tiskanjem foto novina u kojima je bio objavljivan svaki bitniji događaj, koji se dešavao u Tivtu. Pored informativne djelatnosti radnici INDOK Centra bavili su se i snimanjem filmova, fotografiranjem i izradom crno-bijelih fotografija, organizacijom izložbi, koncerata...
Radnički dom „Gracija Petković“, Ljetna pozornica u Tivtu, a kasnije i kompleks Buća-Luković i tzv. „mala scena“ koja se nalazila u Atriju, bili su objekti u kojima su se realizirali programi i projekti kulture koji su pokazale snagu, ozbiljnost ali i mogućnost Tivta u kulturnom domenu.
Već nekoliko zadnjih decenija Tivat je prepoznat kao grad koji daje poseban značaj kulturi, dok je kazališna djelatnost i festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ smatran jednim od najuspješnijih ljetnih smotri kazališnog stvaralaštva na prostoru bivše SFRJ.
Ljudi koji su (bili) nositelji kulturnog razvoja Tivta (poput Anđelka Stjepčevića, Nevena Staničiča, Antona Gule Markovića i drugih) bili su svjesni značaja povezanosti raznih kultura i naroda i nastojali su da što više rade na tom povezivanju, o kojem danas svjedoče mnoge uspješne suradnje s drugim centrima i zemljama.
Danas INDOK Centar više ne postoji, ali postoje druge ustanove koje su proizašle iz njega: Centar za Kulturu Tivat, Radio Tivat i Muzej i galerija Tivat. Sve ove ustanove bave se razvojem umjetnosti i kulture, svaka sa svojim vrijednostima i logikom, individualno ali nadopunjavajući se. Sve ove ustanove danas funkcioniraju jako uspješno jer su dobre temelje postavili u samom početku-INDOK Centru koji je unio prve zrake svjetlosti u umjetnosti i kulturi našeg grada.
I zaista, promjena koju nosi novo doba ogleda se i u umjetnosti i kulturi, ali jedno je sigurno- Tivat i dalje ostaje prepoznatljiv kao grad od kulture i umjetnosti gdje se mogu postići najviši izrazi duhovnosti…
Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić