Jučer je u župi sv. Petra u Bogdašićima obilježen blagdan sv. Petra i Pavla.

Svečanu koncelebriranu svetu misu je predslavio mons. Ivan Štironja, biskup kotorski.

Biskup kotorski Ivan Štironja je govorio o životu Sv. Petra i Pavla i njihovoj važnoj i velikoj ulozi u Crkvi te kako ih mi danas trebamo nasljedovati. Posebno je pozvao krizmanike da raspiruju sedam darova Duha Svetoga i žive po Božjim zapovijedima.

Nakon 11 godina, ponovno je udijeljen sakrament svete krizme, što je jučerašnji dan učinilo još posebnijim.

Najznačajnija stvar u Bogdašićima je stara benediktinska crkva Sv. Petra koja je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Na brežuljku zvanom Gradac na nadmorskoj visini od 145 m. nalazi se crkva Sv. Petra u Bogdašićima. Po dokumentima spominje se u XIII st., a vjerojatno je ranije sagrađena. Građena je u romanskom stilu sa zvonikom na preslicu. Na zvoniku su tri zvona iz tvornice „Cukrov“ iz Splita. Ranije su bila tri prelijepa stara zvona, od kojih je Austrija odnijela dva u ratne svrhe, a treće, najmanje, danas je na zvoniku kapele Sv. Križa u Kavču. Prvi oblik crkve bio je srednja lađa sa bočnom kapelom na lijevoj strani, polukružna svoda. Kasnije, vjerojatno u drugoj polovini 19.vijeka, da bi crkva dobila oblik Križa, otvoren je zapadni zid crkve i sagrađena je kapela sa elipsastim svodom. Građena je „tupom“ i to vrlo loše. Da bi se pokrila loša građevina ove kapele, ožbukao ju je Jeronim Brajković, zidar iz Perasta 1912. godine. Tada je popravio cijeli svod crkve i nad njim postavio kantinele (letve) pa tigle.Glavni oltar od mramora u baroknom stilu sastavljen je od dva oltara koja su bila namijenjena crkvi Sv. Ivana u Dobroti, koja nikad nije bila dovršena. Don Pavao Butorac, župnik Sv. Mateja i don Niko Luković iz Prčanja iskombinirali su ovaj oltar i darovali ga crkvi Sv. Petra u Bogdašićima 1912. godine, kada je župnik u Bogdašićima bio don Tripo Milošević. Do tada je bio drveni oltar. Na velikom oltaru nalazi se slika Sv. Petra na platnu, vrlo vrijedna. U lijevoj bočnoj strani nalazi se oltar Marijina Bezgrješnog Začeća, nad kojim se nalazi Bogorodičina slika na dasci. U desnoj bočnoj kapeli nalaze se oltar Sv. Josipa sa slikom novijeg vremena na papiru. Vidljive su u fragmentima freske po zidovima kapele Sv. Josipa, ali su potpuno uništene i pokrivene žbukom. U unutrašnjosti crkve na zidu prema zapadu nalazi se latinski gotički natpis: IN NOMINE XP(IST) I. CLAVSTRVM ISTVMCO(N)STRUIX REGOLVSV MAGIST(T)RV = In nomine Christi claustrum istum construcit Regolus magister (u prijevodu: U ime Kristovo. Ovaj je Klaustor sagradio majstor Regolus). U Bogdašićima je do XIV. stoljeća benediktinski samostan pod imenom Sv. Petar na Gracu. Da je uistinu bio svjedoče i pisma pape Klementa VI, koje 06. 01. 1346. godine piše caru Stjepanu Dušanu da povrati Kotorskoj biskupiji crkve među ostalim i benediktinski samostan „Santi Petri de Gradez, Theiner II.“. Nad vratima crkve Sv. Petra u Bogdašićima čita se ćirilični natpis: „V ime Oca i Sina i Svetoga Duha i Svete Bogorodice i svetih vrhovnih apostola ja milostiju Božjom jepiskop zetski Neofil sazdah hram sij v oblast svetoga Mihaila v dni blagočastivago i bogom državnago i svetovodimago gospodina kralja Stjefana Uroša sina prvovjenčanoga Kralja Stjefana vunuka svetoga Simeona Nemane v lieto 6757.-6777., to jest 1249.-1269.“. Ovaj natpis je značajan za povijest Zetske države. Ivo Stjepčević tumači: Ploča je prelomljena, što je dokaz, da je s druge zgrade u današnju uzidana. Na crkvi je ostao samo jedan starinski prozor. Novi polukružni prozori i vrata su napravljeni za vrijeme don Boža Paskovića. Groblje je bilo oko cijele crkve, ali je ekshumirano i kosti su smještene uz zid novoga groblja prema crkvi. Samo kosti pokojnog don Jakova Smodlake, negdašnjeg župnika, pokopane uz sami istočni kut novoga groblja. Nad grobom je postavljen križ. Ekshumacija starog groblja i gradnja novom obavljena je u vrijeme don Boža Paskovića.

+ don Vlado Pandžić (Kotorska biskupija)