„Održivo upravljanje otpadom iz maslinarske proizvodnje„ - Eko Centar DELFIN i Maslinarsko društvo Boka

Time to read
2 minutes
Read so far

Četvrtak, 30. lipnja 2022. - 17:05
Autor: 

NVO Eko Centar DELFIN je kroz Javni konkurs za finansiranje projekata o upravljanju organskim otpadom i kompostiranju otpada - Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dobila sredstva za realizaciju projekta „Održivo upravljanje otpadom iz maslinarske proizvodnje“, koji je realizirala u proteklih šest mjeseci u partnerstvu s NVO Maslinarskim  društvom Boka.

Danas je u prostorijama Eko Centra DELFIN – Centar NVO Rakite Kotor, održana   završna konferencija za medije, tijekom koje su predstavnici NVO Eko Centar DELFIN, Maslinarskog društva Boka i poljoprivredni proizvođači – maslinari,  koji su u okviru projekta dobili kompostere zapremine 750l i prošli dvodnevnu obuku „Održivo upravljanje otpadom iz maslinarske proizvodnje“, promovisali sprovedene aktivnosti , ostvarene rezultate i postignute ciljeve projekta. Poljoprivredni proizvođači - maslinari su izrazili  zahvalnost na mogućnosti da sudjeluju  u realizaciji projekta, na stečenim znanjima i iskustvima u uspostavljanju kompostiranja,  iznijeli svoja iskustva i donijeli sa sobom dio proizvedenog materijala - komposta. Istakli su zadovoljstvo postignutim rezultatima i interesovanje da nastave sa kompostiranjem.

Projektni tim Eko Centra DELFIN i Maslinarskog društva Boka, su nakon sprovedene obuke, posjetili sve poljoprivredne proizvođače koji su obuhvaćeni realizacijom projekta, zajedno sa njima odredili najbolju lokaciju za postavljanje kompostera, napunili kompostere i tokom procesa kompostiranja periodično posjećivali maslinare i pratili proces kompostiranja. Teorija kaže da je potrebno najmanje 6-8 mjeseci, ako se redovno prati proces kompostiranja (provjera temperature, vlažnosti kompostnog materijala, miješanje), da se od zelenog otpada dobije kompost, međutim naša praksa je pokazala da je na području Boke, moguće u periodu od 5 mjeseci dobiti finalni proizvod kompost, visokog kvaliteta, zahvaljujući povoljnim vremenskim i klimatskim uslovima. Ova činjenica ide u prilog našem dugogodišnjem zagovaranju komostiranja zelenog otpada sa javnih i privatnih površina i u poljoprivrednoj proizvodnji, jer osim što bi smo zaustavili neodrživo upravljanje ovom vrstom otpada, benefiti su višestruki i u ekološkom i u ekonomskom smislu.  Jedan od glavnih zadataka u agrokulturi, za ispunjenje cirkularne ekonomije je smanjenje i iskorištavanje biljnih ostataka. Zavisno od vrste i uspiješnosti procesa, pri obradi poljoprivrednih kultura ostaje više ili manje otpada, što je u slučaju prerade masline – komina masline i otpadna voda.  Procjenjena količina otpada koji nastaje u proizvodnji maslinovog ulja u EU je oko 6,8 miliona tona godišnje. Otpadna voda i komina masline predstavljaju ekološki problem zbog visokog sadržaja organskih materija, niskog pH, kao i visokog sadržaja fenola i lipida. Komina masline u Crnoj Gori slabo se ili gotovo u opšte se ne iskorištava jer nije prepoznat njen potencijal, pa najčešće završava kao otpad uzrokujući štetan uticaj na zemlju, vode a samim time i na zdravlje ljudi. Komina masline zbog dobrih termohemijskih karakteristika pruža mogućnost potencijalnog iskorištavanja u energetske svrhe, a ujedno riješavajući problem nepravilnog odlaganja. Komina ima visok sadržaj organskih materija i minerala osim sumpora, koji predstavljaju mogući izvor hranljivih materija za rast i razvoj biljaka, pa se kao jedan od ekološki najprihvatljivijih načina zbrinjavanja predlaže kompostiranje. Energetska vrijednost komine je oko 20,7 MJ/kg. Uspoređujući energetske vrijednosti drveta (17 MJ/kg) i uglja (23 MJ/kg) komina se može iskorištavati kao energent i na taj način riješiti problem njenog  neadekvatnog odlaganja. Proizvedena električna energija se može koristiti za pokretanje kolektora, za proizvodnju toplotne energije i slično. Prednost korištenja biomase kao energenta je smanjena emisija štetnih plinova i otpadnih materija u odnosu na fosilna goriva. Obzirom na prisutne polifenole u komini, koji zbog antioksidativnog djelovanja pokazuju zaštitni uticaj na DNK, zbog čega je moguća njihova primjena u kremama i drugim proizvodima za ličnu higijenu“ – stoji u priopćenju Eko Centra Delfin.