U Risnu otvoren prvi Festival etnološkog filma

Time to read
3 minutes
Read so far

Petak, 02. rujna 2022. - 13:35
Autor: 

U organizaciji NVO Medaur, Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna,  sinoć je holu OŠ ''Veljko Drobnjaković'' otvoren prvi Festival etnološkog filma – RISAN 2022.

Na programu su bila tri filma  i to: MIR SVIMA Elizabete Koneske iz Makedonije (2007.), LU-LU-LU Predraga Todorovića iz Srbije (2019.) i DA ZAKITIM MRAMOR CVIJEĆEM Sare Stijović iz Crne Gore (2021.).

U ime organizatora, prisutne je pozdravila Jelena Čečur,  koja se najprije ispričala  publici zbog promjene planirane lokacije uslijed vremenskih neprilika i zahvalila upravi OŠ ''Veljko Drobnjaković'',  koja je prepoznala značaj Festivala za Risan i ustupila svoje prostorije na korištenje.

„Ovogodišnje izdanje Festivala je revijalnog karaktera i pripremljeno je na osnovu selekcije filmova režisera Vladimira Perovića bez čijeg angažovanja ovaj Festival ne bi ni postojao, te mu se u ime organizatora zahvaljujem na predanom radu i zalagnju čiji je rezultat bogat program od 10 filmova reditelja iz 8 zemalja i to – Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Australije, Irana i Nepala'',  istakla je Čečur i dodala da je ova manifestacije okupila filmske stvaraoce, folkloriste, antropologe i etnografe.

''Dakle, okupili smo stručnu javnost s ciljem da prezentovanjem njihovog stvaralaštva, ali i u interakciji sa publikom, damo svoj doprinos unaprjeđenju stvaralaštva i njegovanju kulturnog nasljeđa''-  navela je Čečur, dodavši da je prirodno da sam karakter Festivala doprinese domaćem stvaralaštvu, probudi ambicije domaćih autora da se više bave etnološkim i antropološkim filmom i ohrabri istraživačke i stvaralačke pristupe u etnološkim filmovima.

Čečur je kazala da je želja organizatora da ova kulturna manifestacija postane tradicionalna.

''Ulagaćemo posebne napore kako bi unaprijedili organizaciju Festivala, kroz održavanje predavanja, radionica, seminara, ali i kroz pokretanje inicijativa kako za različita etnološka/antropološka i dokumentarna istraživanja, tako i za filmsko stvaralaštvo i stručno izdavaštvo'', pojasnila je Čečur i istakla da je posebno raduje što je ovaj Festival pokazao da Risan ima drage sugrađane i entuzijaste uvijek spremne na podršku i doprinos u skladu sa svojim mogućnostima kako Udruženju tako i ovom Festivalu.

''Sva dosadašnja dešavanja u organizaciji NVO ‘’Medaur’’ Risan, pokazali su da duh zajedništva postoji i ljubav prema Risnu živi, ali i da ovo mjesto koje je istorijski i turistički biser naše države svakako zaslužuje više ulaganja i angažovanja za njegov razvoj od strane institucija i ustanova kulture ove države'' zaključila je Čečur.

Publici se obratio i selektor Festivala, redatelj Vladimir Perović, koji se najprije zahvalio publici na podršci.

''Tu podršku iskazujete na svakom koraku, a dvije probne projekcije koje smo proteklih mjeseci organizovali – ''Običaji svijeta'' i ''Muzika svijeta'', su to i pokazale'' naveo je Perović i potom se zahvalio i gostima Festivala koji su došli da sa publikom podijele svoje slike svijeta, da o njima diskutiraju  i nakon toga učine da svi budu bogatiji. Perović se zahvalio i Općini  Kotor na povjerenju u organizaciju i njihovoj financijskoj podršci ovom projektu.

''Risan kao najstariji grad u Boki zaslužuje da nastavi svoju dugovjekovnu razmjenu sa svijetom, a jedan od vidova razmjene sa “bijelim svijetom” je i ovaj Festival - svijet nama, mi svijetu'', kazao je Perović i istakao da je ovo festival komunikacije i razmjene.

''S jedne strane su autori filmova i mi kao organizatori Festivala, a sa druge strane ste vi - pažljiva i otvorena publika'' istakao je Perović i pozvao publiku da aktivno sudjeluje  i da  sa gostima razgovara i podijeli svoja razmišljanja i osjećanja o odgledanom.

''Ubjeđen sam da ćemo nakon svakog odgledanog filma biti bogatiji jer smo prema svijetu otvoreniji, a da ćemo naše goste zajedno upoznati se tradicijama i kulturama naših krajeva koji će opet te doživljaje, saznanja i utiske ponijeti u svijet sa stavom da maleni i za neke daleki Risan jeste dio svjetske kulture'', zaključio je Perović.

Publici se obratila i redateljica  Elizabeta Koneska iz Makedonije, čiji film ''Mir svima'' je otvorio Festival. Ona je kazala da je o ljepoti Risna i njegovom krajoliku naučila dosta kroz filmove Vladimira Perovića'' i dodala da je plivajući u risanskom zaljevu pomislila ''ovo je Božja ljepota''. Koneska je potom predstavila svoj film kazavši da je on snimljen u centralnom dijelu Makedonije prije dosta godina, ali da se stanje nije mnogo promijenilo i da tamo i dalje traje taj višestoljetni suživot i razumijevanje različitosti koje je ona u filmu zabilježila.

Večeras u 20 h na programu su četiri filma: SUSRET Reza Majlesiija iz Irana (2017.), ZAVJET Mladena Ivanovića iz Crne Gore (2023.), POSLEDNJE RABADŽIJE Novaka Knežića iz Bosne i Hercegovine (2018.) i MI SMO GLASNICI Davida Fedele iz Australije (2018.). Projekcije će se održati u dvorištu palače Ivelić.

 Zbog vremenskih uvjeta  predavanje na temu risanskih običaja, kao i radionica pripreme svadbenih darova – konjestra i gvantijere, umjesto planiranog drugog festivalskog dana, održat će se u subotu u 18 h,  u ulici Gabela u dvorištu nekadašnje kuće Bjeladinovića. Predavačica je etnologinja Mileva Pejaković Vujošević.

 U subotu, 3. 9.,  u dvorištu palače Ivelić u 20:00h , bit će prikazani sljedeći filmovi: CIPOVKA Jelene Vukmanović iz Srbije (2018.), SAKREŠTAN Luke Klapana iz Hrvatske (2017.) i RAŠČARANI BIOSKOP slovenačke režiserke Eve Pivač i režisera Matjaž Pintera iz Nepala. Nakon projekcije slijedi ceremonija zatvaranja i dodjela zahvalnica i prigodnih darova sudionicima.

 Planirano je i gostovanje Festivala za 4. 9., u Morinju,  ispred Doma omladine u 20 h,  kada će biti prikazana dva filma iz selekcije ovogodišnjeg izdanja Festivala, kao i film ''Ubajka'',  Vladimira Perovića ovjenčan s  puno nagrada i govori upravo o selu koji se nalazi u zaleđu Risna i Morinja.

Podsjećamo, ovaj projekt je financiran sredstvima Općine  Kotor kroz Program kulturnih manifestacija za 2022. godinu.