HKD “Tomislav“ Kotor organizirao je radionicu „Kapetanska Dobrota“ u sklopu projekta „Etnološke i sakralne zbirke Dobrote i portal“ podržanim od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Radionica se održala u prostoru Galerije solidarnosti u Kotoru, a sudjelovala su djeca hrvatske nastave i ostala djeca.
Tijekom radionice djeca su saznala da je Dobrota 1717. godine dobila pomorski status priznat od strane mletačkog providura, a također se izdvojila kao zasebna općina iz Kotorskog patricijata. Zahvaljujući dobrovoljnom angažiranju u mletačkim vojnim formacijama tijekom Morejskih ratova Dobroćani su stekli priznanja i zaslužili pomorski status. Na čelu Dobrotske općine birali su se načelnici iz redova pomorskih kapetana koji su upravljali općinom. Dobrotska općina bila je tako priznata od strane Mletačke republike i svih kasnijih vlasti sve do 1947.godine kada je izgubila samostalnost i vraćena je Kotoru.
Tijekom XVIII stoljeća pomorstvo u Dobroti snažno jača, te ekonomski procvat prati i građenje palata, crkava te darivanje pomoraca umjetninama, relikvijarima, zavjetnim pločicama i crkvenom srebrninom svojim lokalnim župnim crkvama.
Djeca su tijekom izlaganja Ljiljane Velić, članice nevladine udruge, saznala da su dobrotski brodovlasnici, pomorski kapetani i mornari tijekom dugih plovidbi bili izloženi brojnim opasnostima, snažnim olujama i neverama u kojima je trebalo sačuvati jedrenjake, sačuvati posadu i terete koje su prevozili. U teškim situacijama koristili su svoje znanje i pomorsko iskustvo, te se obraćali molitvama Bogu i Majci Božjoj. Nakon sretnog povratka svojim obiteljima, u znak zahvale Bogu i Majci Božjoj, poklanjali su zavjetne darove svojim mjesnim crkvama. Ljiljana Velić navela im je primjer kapetana Bogdana Radimir koji je svojoj mjesnoj crkvi Sv. Matej u Dobroti darova sliku koja prikazuje njegov brod zahvaćen snažnom olujom kod Sicilije 1824.godine. Posada broda se zavjetovala Blaženoj Djevici Mariji i doživjela spas. Po povratku kapetan je ispunio zavjet svoje posade darivanjem crkvi. Sudbina kapetana Radimir je bila da je nakon 10 godina stradao s posadom u snažnoj oluji kod Sicilije.
Djeca su saznala da su dobrotski pomorci na svojim putovanjima bili napadani od pirata koji su imali snažnu bazu u Ulcinju, ali i na obalama Male Azije i Sjeverne Afrike. Najpoznatiji dobrotski kapetan po sukobima s piratima bio je Marko Ivanović. Na jednoj plovidbi za Grčku, nakon ukrcaja tereta njegov brod napali su pirati znatno brojnije posade i naoružanja. Piratski brod imao je 200 članova posade i 16 topova, a posada broda kapetama Ivanovića brojila je 19 članova. U neravnopravnoj borbi kapetan Ivanović natjerao je pirate na povlačenje i obranio brod, a tom prilikom je bio i ranjen. Za ovu pobjedu dobio je titulu viteza od strane Mletaka. Nakon 5 godina sukobio se sa velikim piratskim brodom koji je predvodio zloglasni pirat Reis Hadži-Ibrahim. U žestokoj borbi u kojoj je kapetan Marko Ivanović ubio zloglasnog pirata i sam je smrtno stradao. Tijekom borbe piratski brod se nasukao i nije mogao koristiti svoje topove što je posada dobrotskog broda iskoristila i natjerala pirate u bijeg. Slavili su pobjedu, prešli na piratski brod te uzeli kao ratni trofej turski svileni alaj barjak koji je zloglasni pirat dobio na poklon od sultana i čalmu (kapu) zloglasnog pirata. Oba ova ratna trofeja čuvaju se u crkvi Sv. Eustahija u Dobroti. Brat poginulog kapetana Marka, Jozo preuzeo je brod, pokopao poginule Dobroćane kod katoličke crkve u Ateni, a tijelo kapetana Marka pokopano je u katedrali u Ateni. Ova slavna bitka i pobjeda brojčano znatno slabijih Dobroćana koji su imali 40 članova posade i 8 topova nasuprot 360 članova posade piratskog broda s 40 topova imala je veliki odjek u cijelom Sredozemlju i šire. Kapetan Jozo Ivanović svečano je dočekan sa svojom posadom u Mletcima, odlikovan najvećim odlikovanjem – vitez Sv. Marka, a također je odlikovan njihov otac zlatnom medaljom, kao i članovi posade i obitelji poginulih Dobroćana.
Ovaj čas iz bogate povijesti kapetana Dobrote nastavio se izlaganjem mr. Marije Mihaliček, povijesničarke umjetnosti koja je djeci pokazala slike dobrotskih kapetanskih palata, stare razglednice Dobrote, te govorila o brojnim umjetničkim slikama u crkvama Sv. Matej i Sv. Eustahije, kiparskim radovima, dobrotskoj čipki.
Tijekom radionice djeca su crtala, a druženje će se nastaviti uskoro.
Zrinka Velić, predsjednica HKD „Tomislav“