Inspirativno i zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Stanislave Slavice Stojan, predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku pod nazivom „Svakodnevnica života u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (15-19-st.)“ održano je sinoć u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu.

Brojni posjetitelji su imali priliku čuti zanimljivosti o Rijeci dubrovačkoj i ljetnikovcima koji predstavljaju jedno pravo povijesno bogatstvo. Na početku večeri nazočne je pozdravila povjesničarka umjetnosti i predsjednica Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček.

Rijeka dubrovačka je mještanima, kao i brojnim posjetiteljima služila za odmor, uživanje u prirodi, lov i jedrenje. Bila je inspiracija brojnim hrvatskim pjesnicima toga doba, koju su stvarali mnoga velika književna djela upravo na tom području.

Osim kasno-renesansnog ljetnikovca Stay i baroknog ljetnikovca Bosdari, svi ljetnikovci su građeni u gotičko-renesansnom stilu. Svi ljetnikovci imaju svoju priču, neki tragičnu, neki pak predstavljaju mjesta gdje se rađala književnost toga doba, ali ostaje činjenica da  su svi jedno kulturno i povijesno bogatstvo, koje bez obzira na današnje vrijeme, ostaju svjedoci tadašnjih događaja. Prof. dr. sc. Slavica Stojan naglašava da je Rijeka dubrovačka izgubila svoj nekadašnji izgled te da je ona sada urbanistički jedan potpuno uništeni prostor. Neki od ljetnikovaca koje se nalaze u Rijeci dubrovačkoj su Bobali (obitelji Vučinić), Gradić, Zamanja, ljetnikovac Marina Sorkočevića, ljetnikovac Đurđević-Gučetić, Bunić-Kaboga, Gozze, Rastić...

„Za Rijeku dubrovačku ljudi često puta kažu da je to jedan mitski prostor“, kazala je prof. dr. sc. Slavica Stojan  te istakla da se „mitsko“ može tumačiti na više načina. „Druga strana tog mitskog prostora je nešto što se stvaralo kroz stoljeća, a to je hrvatska književnost na tlu Dubrovnika. Ona je u 90 posto slučajeva nastala u Rijeci dubrovačkoj. Zašto? Zato što su svi tamo imali ljetnikovce. Dubrovčani koji su bili dobri trgovci, koji su putovali s ove strane svijeta na drugu stranu, nisu mogli stvarati ni Osmana, ni Dubravnku, ni Dunda Maroja negdje u putu, nego kad je bilo za to vremena; u vrijeme odmora i predaha, a to je bilo vrijeme kad su boravili u Rijeci dubrovačkoj“, ističe ona.  

Ljetnikovci su rađeni od 1520. do kraja 16. stoljeća. U njima se živjelo skromno i daleko od bogatstva kakav su dojam ostavljali drugima. U njima su se dogovarali brakovi, ugovori o mirazu, trgovina... Održavanje ljetnikovaca je iznimno skupo i njegovo očuvanje zahtjeva velika ulaganja, rekla je prof. dr. sc. Slavica Stojan, koja i sama živi u jednom od njih.

Pored brojnih nazočnih, predavanju su nazočili: konzul Republike Hrvatske u Kotoru Marijan Klasić, kao i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.