17. 11. 2010. Kotor - Sinoć je u Kotoru, u Gradskoj Biblioteci otvorena izložba pod nazivom: „Fundamentalna dijela o Crnoj Gori: 1989-2010. Izložbu knjiga organizirali su Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnijević", sa Cetinja i Kulturni centar „Nikola Đurković".
Izložbu je otvorila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović. Ona je u pozdravnom govoru saopćila: „Nacionalna biblioteka Crne Gore jedna je od temeljnih institucija naše države. Ona je riznica pisane kulturne baštine, koja čuva materijalne dokaze o crnogorskoj kulturnoj stvarnosti, o postanku i identitetu naroda, nastvljajući bagatu tradiciju crnogorskog bibliotekarstva, dugu više od pet vjekova." Prisutnima se obratila i Jelena Đurović, direktorica Centralne narodne biblioteke "Đurđe Crnojević". Ona je istakla da posebnu cijelinu čini publikacija o Kotoru i Boki, čije se bogato kulturno nasleđe može kontinuirano pratiti od IX stoljeća, a sačuvano je u tragovima zidara, brodara, kovača, slikara, apotekara, štampara, književnika. Ona je apostrofirala značaj Izložbe postera „Stranci o Crnoj Gori", na kojima je sugestivno prikazano kako su strani pisci, povjesničari, istraživatelji, od početka XIX stoljeća do danas doživljavali Crnu Goru i divili joj se.
Audio: Marija Ćatović - gradonačelnica Kotora
{mp3}nmarija_catovic{/mp3}
Audio: Jelena Đurović - direktorica Centralne narodne biblioteke
{mp3}jelena_dzurovic{/mp3}
17. 11. 2010 Bijela - Jadransko brodogradilište „Bijela" počeće uskoro izvoz otpada nastalog nakon remonta brodova - upotrebljenog grita - čime se stvaraju ekološko-tehničke uvjeti da se konačno formira već najavljivano zajedničko preduzeće za posao remonta mega jahti sa tivatskom firmom "Porto Montenegro" i francuskom kompanijom "Compositeworks".
Predsjednik Borda direktora brodogradilišta Bijela Stanko Zloković saopštio je da je ta firma već potpisala ugovor sa jednom hrvatskom kompanijom, koja bi trebala da u narednim mjesecima obavi izvoz oko 27 tisuća kubika upotrebljenog grita iz Bijele. Na taj način oslobodiće se prostor u sjevernom dijelu brodogradilišta gdje bi početkom naredne godine trebalo da krene izgradnja remontnog centra za mega-jahte. Za početak je predvidjena instalacija dva travel-lifta za podizanje iz mora manjih i srednjih jahti, kao i opremanje ukupno oko 25 tisuća kvadrata modernih radionica sa svim sadržajima za opravku jahti.
Splitska firma "Lalizas marina" bi po ugovoru sa Jadranskim brodogradilištem, u Republiku Gvineju uskoro trebalo da izveze skoro 60 hiljada tona rabljenog grita, pri čemu se mora ispoštovati komplikovana administrativno-pravna procedura po Bazelskoj konvenciji jer se upotrebljeni grit smatra po životnu sredinu opasnim industrijskim otpadom. Vrijednost čitavog posla je 2,5 miliona eura, a brodogradilište Bijela je već konkurisalo i za kredit kod poslovnih banaka, kojim će finasirati realizaciju tog posla nakon dobijanja svih potrebnih saglasnosti od crnogorskih i vlasti Republike Gvineje.
Siniša Luković
Audio: Predsjednik borda direktora - Stanko Zloković
{mp3}STANKO_ZLOKOVIC{/mp3}
Audio: Dr. Igor Šipić - Iz emisije Neptun
{mp3}IGOR_SIPIC_neptun{/mp3}
14. 11 Kotor - Pet clanova crnogorsko-hrvatske ekspedicije naslo se na njegovom najvecem vrhu, Uhuru peak-u, dana 08.10.2010.,zanimljivo, istoga dana kada i Hans Meyer, prvi "osvajac" Kilimanžara, davne 1889. godine. Osvajanje Kilimandzara predstavlja jos jedan veliki uspjeh crnogorskog planinarskog sporta, fenomenalan uspjeh planinarskog kluba "Pestingrad" iz Kotora, kao i moj licni uspjeh.
Kilimandžaro, (Bijelo brdo ili Snježno brdo) najveca planina Afrike i jedna od najvecih planina svijeta. Nakon Everesta na Himalajama u Aziji, Akonkagve na Andima u Juznoj Americi i nakon Mount McKinley-ja u Sjevernoj Americi, predstavlja cetvrti po redu najvisi vrh nekog kontinenta na svijetu. Izdize se na 5895 m iznad nivoa mora, u istocnoj centralnoj Africi, tri stepena geografske sirine juzno od ekvatora. Na planini se smjenjuju različite klimatske zone. Dok na podnožju vlada tropska klima na vrhu je to alpska. Od 1987. godine je Kilimandzaro pod zaštitom UNESCO- a. Kilimandzaro, prema jednom od nekoliko mogucih tumacenja na Swahili jeziku znaci "planina demona", predstavlja simbol strahopostovanja za stanovnistvo koje zivi u njegovom podnozju. Ipak, "demoni" Kilimanzara su bili milostivi prema nama.
Antonio Škanata
Audio: Antonio Škanata
{mp3}antonio_skanata{/mp3}
Audio: Ivan Perčin
{mp3}ivan_percin{/mp3}
10.11.2010 g. Tivat - Tiho i nenametljivo kako je i živio, napustio nas je diplomirani inženjer elektronike Branko N. Nikolić (53), spoljni suradnik Dux radija, i čovjek koji je svim svojim bićem i djelom radio za dobrobit svog zavičaja - Donje Lastve, Tivta i Boke Kotorske. Brankovo veliko srce nažalost, nije uspjelo da održi tempo sa njegovom neiscrpnom stvaralačkom energijom, kako onom koju je ispoljavao svakodnevno na poslu u kompaniji „Porto Montenegro“ koji ga je nakon nekoliko desetljeća, ponovno vratio u njegovu Lastvu i toliko voljeni zavičaj, tako i u svim drugim brojnim društvenim aktivnostima kojima se Branko posvećivao.
Čovjek koji se profesionalno opredijelio za jednu egzaktnu i vrlo mjerljivu nauku kakva je elektronika, u duši je bio sušta suprotnost – pravi poeta i slobodoumni umjetnik koji je uživao u nekim malim stvarima koje ljudi neblagoslovljeni senzibilitetom kakav je Branko imao, nikada i ne zapaze. U ispucaloj površini starih drvenih škura, potamnjelim kamenim fasadama drevnih bokeljskih palača, mirisu masline, ispucalim šipcima, nepreglednom i uvijek iznova neobjašnjivom moru, Branko je nalazio stalnu inspiraciju. Njegove fotografije obilježile su i internet stranice Dux radija sa kojim je od početka saradjivao i dao nemjerljiv doprinos razvoju našeg radija stručnim, kreativnim radom i savjetima. Njegova foto svjedočanstva dio su bogate arhive Foto-kino i video kluba „Mladost“ iz Donje Lastve čiji je Branko takodje bio član, njegovi emocijama nabijeni tekstovi posvećeni drvenim barkama, rogaču, žućenici, mimozi ili drevnoj Bokeljskoj mornarici, svaki za sebe, posebna su mini-umjetnička djela koja će ostati trajni zapisi Brankove ogromne ljubavi za Boku. Ta je ljubav u decenijama njegove odvojenosti od zavičaja, dok je studirao i radio u Beogradu, tukao svjetska mora kao pomorac na kompaniji „Dabinović“ ili živio i radio u dalekoj i hladnoj Moskvi, gotovo eruptivno rasla i nagonila ga da se u slobodno vrijeme intenzivno posvećuje proučavanju ali i promociji Lastve, Tivta i Boke. Poput mitskog grčkog junaka Jasona, za koga je sumnjao da se ovaj svojevremeno obreo u Boki, i Branko je uporno tragao za svojim „Zlatnim runom“ – vrijednim simbolima, etnografskom i kulturološkom baštinom, povijesnim ličnostima, dogadjajima i starim običajima koji su obilježili Boku. Svjetski čovjek kakav je bio, Branko je bio slobodouman i tolerantan sagovornik, koji je u svakoj osobi sa kojom se sreo - domaćom ili fureštom bez obzira sa koje strane svijeta došla, tražio prije svega čovjeka – partnera za razgovor, druženje i razmjenu iskustava. U tome mu je ovaj realni svijet nerijetko bio mali pa je Branko i u onom (virtuelnom na internetu) kreirao više mjesta na kojima i dalje živi njegova Boka – u od nerazumnih divelopera i sumanutih urbanističkih planova odbranjenoj Tunji, u drvenim barkama koje su ponovno došle u fokus naše javnosti, u drevnim običajima, narodnoj nošnji, pjesmama, meštrima, barkariolima, ribarima o kojima je fotografijom ili riječju, Branko ispisivao te stranice.
Mediteranac koji je sponu sa svojim zavičajem osjećao i u tako efemernim stvarima, kao kada bi u hladnoj i snijegom zatrpanoj Moskvi na tezgi samoposluge naišao na šaku mendula ili sušenih smokava, prije samo par mjeseci ponovno se za stalno vratio u roditeljski dom i rodno mjesto. Sretan kao malo dijete jer mu se napokon ukazala šansa da ga i posao veže za zavičaj Branko je, nažalost, prekratko bio u prilici da u tome uživa. Otišao je iznenada, a u srcima svih koji smo ga poznavali ostavio je ogromnu prazninu, tugu ali i ponos što smo imali privilegiju poznavati ga, druziti se i učiti od njega kako prepoznati prave vrijednosti čovjeka, toleranciju, humanost, iskonske vrijednosti, kao i Boku koju je toliko volio da kada smo ga pitali koja bi to jedinica mjere bila „ to se ne mjeri to je nemjerljivo čuvajmo je ocuvajmo i prenosimo tu ljubav i njenu vrjednost na druge“Branka Nikolica ispratiti ćemo na vječni počinak 10.11.2010.god. u 15 sati na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi - Tivat.
REDAKCIJA RADIO DUX-A
Audio:
Branko Nikolić
{mp3}baki{/mp3}
Pročitajte više
5. 11. 2010 - Tivat, Donja Lastva sinoć je u cafe galleriji Mar-Mar, u Donjoj Lastvi otvorena izložba fotografija, autora Zorana Nikolića, pod nazivom „Kotor noću". U prepunom ambijentu galerije, Mr. Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Kotor, je otvorila izložbu i tom prilikom je kazala: „Otvaram ovu izložbu sa uvjerenjem da će ona isploviti iz ovog kulturnog zdanja i doploviti do mjesta zbivanja, kako bi i Kotorani uživali kroz umjetničke fotografije gospodina Zorana Nikolića u noćnim satima UNESCO-vog Kotora."
Audio: Zoran Nikolić - Autor izložbe
{mp3}ZORANNIKOLICZANET{/mp3}
Audio: Mr. Mileva Pejaković Vujošević
{mp3}MILEVAZANET{/mp3}
Audio: Dr. Maja Đurić
{mp3}MAJAZANET{/mp3}
3. 11. 2010 - KOTOR Posada tankera "Polar" koga su 30.listopada rano ujutro po lokalnom vremenu oteli somalijski pirati je dobro, nije uznemiravana i ima dovoljno hrane, vode i goriva. Prema zvanično još nepotvrdjenim informacijama, pirate za oslobadjanje broda i 24-člane posade u kojoj su i tri pomorca iz Crne Gore, traže sumu od 2 miliona dolara. Brod "Polar", grčke kompanije "Paradise Navigation" somalijski pirati su napali i oteli na oko 580 milja istočno od Sokotre u Indijskom okeanu. Dva mala brza čamca sa naoružanim morskim razbojnicima napali su 229-metarski tanker za naftne preradjenive koji je sa teretom od 72.825 tona dizela plovio iz Sankt Petersburga u Rusiji za Singapur. Pirati su uspjeli da se popnu na "Polar" i zarobe brod i posadu. Kompanija "Paradise Navigation" je zbog sigurnosti otetih pomoraca, apelovala da se ne objavljuju imena članova posade i navela da u kontaktu sa nadležnim vlastima i osigurateljima, intenzivno radi na njihovom i oslobadjanju broda.
Vlasnika broda kontaktiralo je i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, zabrinuto za sudbinu naša tri pomorca na "Polaru", ali domaćoj javnosti nije saopšteno ništa više od informacije da su oni dobro i da se pirati za sada, prema njima ne odnose nasilno.
U čitavoj priči oko otmice "Polara" medjutim, najinteresantnije je to kako su morski razbojnici u dva mala čamca uspjeli da odu čak 1.100 kilometara od najbliže obale na Indijski okean i napadnu grčki tanker. Prema navodima dobro upućenih izvora, morski razbojnici u ovom napadu poslužili su se brodom-maticom sa koga su u manjim čamcima krenuli u napad. Fascinantno je medjutim to što je kao brod-matica piratima poslužio ogromni južnokorejski tanker za prevoz sirove nafte "Samho Dream" nosivosti 320 hiljada tona. Portal Ecotera intelligence navodi da su pirate taj supertanker nakrcan saudisjkom sirovom naftom vrijednom 170 miliona dolara, oteli još u travnju od kada bezuspješno od njegovog vlasnika, kompanije "Samho Shipping" traže isplatu otkupnine od 20 miliona dolara. U medjuvremnu su pirate postali veoma agresivni prema 24 članoj opodsadi korejskog tankera koju su počeli I mučiti izglednjivanjem i nedozvoljavanjem sna. Samho Dream je 14.rujna sa ukrcanim piratima, siplovio iz jedne somalisjke luke gdje su ga otmičari držali I uputio se istočno u Indijski okean. Nakon što su ga pratila dva ratna broda medjunarodne antipiratske misjije EU NAVFOR Atalanta, pirate sa korsjkog supertankera su zaprijetili da će ga zajedno sa posadom dići u vazduh, ako ih se ne ostavi na miru, pa su se ratni brodovi povukli. Medjunarodni natipiratski biro upozorio je javnost I sve zapovjednike brodova u Indijskom oceanu da se Samho Dream pod piratskom kontrolom, može korsititi kao brod matica za manje glisere I piratske napade i naložio im da sedrža dalje od tog tankera I izvještavaju o njegovom kretanju. Uprkos tim jasnim upozorenjima I činjenici da vodama oko Somalije patrolira tridesetak ratnih brodova mornarica zemalja EU, Rusije, SAD, Kine, Koreje, Indonezije i Malezije, pirate su ipak, koristeći ogroman tanker dugačak 333 I širok 60 metara kojeg je vrlo teško sakriti na moru, napali I uspjeli oteti grčki tanker "Polar" a sa njime I trojicu pomoraca iz Crne Gore.
Sinisa Lukovic
Audio: Luković Siniša
{mp3}Otmicapirati{/mp3}
Audio: Iz emisije "Neptun" Branko Zgradic - Direktor i vlasnik "Navara"
{mp3}BrankoZgradic{/mp3}
Audio: Iz emisije "Neptun"Lučuć Miško - Direktor i vlasnik "Una"
{mp3}LUCICZANET{/mp3}
Izložba „Blago Crne Gore" u Nacionalnoj biblitoteci Marciana u Veneciji - Zavjeti iz Perasta i Boke na lagunama
31. 10 2010 Roma - Najveća izložba koju je Crna Gora do sada organizirala u Evropi postavka u Sansovinovoj čitaonici obuhvatiće skoro tisucu eksponata, od kojih će većina biti izložena prvi put.
U Veneciji je 18. listopada počeo niz kulturnih manifestacija posvećenih Crnoj Gori, koje će kulminirati 7. prosinca svečanim otvaranjem izložbe „Blago Crne Gore - Zavjeti iz Perasta i Boke, svjedočanstvo vjere i umjetnosti".
Radi se o jednom od kulturnih projekata Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici, organiziranih u cilju promocije Crne Gore preko njene kulture, istorije i duhovnosti. U toku skoro dva mjeseca koji prethode otvaranju izložbe u prestižnim kulturnim institucijama i istorijskim zdanjima Venecije održaće se više od 30 konferencija na razne teme koje odnose na vjekovne istorijske, duhovne, kulturne i umjetničke veze između Mletačke Republike i Crne Gore, a posebno Boke, koja je skoro četiri stoljeća bila u sastavu Republike. Konferencije, na kojima će govoriti ugledni stručnjaci, animiraće javno mnijenje grada na lagunama za veliku izložbu „Blago Crne Gore - Zavjeti iz Perasta i Boke, svjedočnastvo vjere i umjetnosti" koja će biti organizirana u izložbenom prostoru čuvene Nacionalne biblioteke Marciana. Radi se o jednom od najljepših i najznačajnih izložbenih prostora ne samo u Veneciji, već u Italiji i svijetu. Jezgro ove čuvene biblioteke predstavlja dragocjena zbirka rukopisa na grčkom i latinskom jeziku koje je u XV stoljeću čuveni kardinal Besarion poklonio Mletačkoj Republici. On je bio Vizantinac koji je imao značajnu ulogu na Saboru u Firenci na kome je 1439. godine došlo do ujedinjenja Istočne i Zapadne crkve. Ta unija je bila na snazi sve do osvajanja Carigrada od strane Turaka 1453. Besarion je poslije Sabora u Firenci ostao u Italiji, dobio od Pape titulu kardinala i zbrinjavao brojne izbjeglice poslije turskog osvajanja Carigrada. Budući da je bio izuzetno kulturan čovjek, pravi renesansni erudita i pristalica platonističke filozofije, donio je sa sobom veliki broj dragocjenih knjiga i rukopisa uglavnom na grčkom jeziku i poklonio ih Mletačkoj Republici. Republika je zatim tu ostavštinu brižno čuvala i osnovala javnu bilioteku, koja je dobila naziv Marciana (odnosno Markova, po Svetom Marku zaštitniku Venecije). U XVI vijeku, nasuprot Duždeve palate i Crkve Svetoga Marka, a pored visokog zvonika koji dominira Venecijom, Republika je sagradila posebnu monumentalnu zgradu, remek djelo čuvenog arhitekte i kipara Jakopa Sansovina, u kojoj je smještena biblioteka.
Prostor u kome će biti održana izložba nosi naziv Sansovinova čitaonica. Radi se o raskošnom prostoru koji su dekorisali najbolji venecijanski umjetnici XVI i XVII stoljeća u kome se održavaju reprezentativne izložbe. Izložba će biti otvorena od 7. prosinca do 6. sječnja 2011 godine. Na njoj će biti izloženo skoro tisuću eksponata, srebrnih zavjetnih pločica iz svetišta Gospe od Škrpjela i drugih crkava iz Boke, nakit i medalje koji se, takođe, nalaze u ovim crkvama, kao i dokumeti, slike i stare geografske karte iz Muzeja grada Perasta, Pomorskog muzeja Crne Gore, Istorijskog arhiva u Kotoru i Arhiva iz Venecije. Radi se o najvećoj izložbi koju je Crna Gora do sada organizirala u Europi, a najveći broj eksponata će biti izložen prvi put.
Ovom prilikom će biti štampana tri raskošna katologa. Prvi katalog koji predstavlja Crnu Goru i njenu istoriju, a posebno Boku i Crnogorsko primorje i njihove intenzivne i duge veze sa Venecijom. Drugi katalog je posvećen srebrnim zavjetnim pločicama iz Perasta i ostalih mjesta u Boki, a treći nakit i medalje. Svaki od ovih kataloga sadrži ne samo fotografije eksponata sa njihovim opisom, već i stručne tekstove i dokumente koji analiziraju i svjedoče njihovu umjetničku i istorijsku vrijednost, te duhovne i kulturne uslove u kojima su nastali.
Pored toga, štampani su prospekti izložbe, plakati i programi za ciklus konferencija. Izložba i prateće manifestacije su plod dvogodišnjeg rada koji je koordinirala Ambasada, a u koji su uključene brojne crnogorske, vatikanske i italijanske institucije. Ona se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Italije, Minstarstva kulture Vatikana, Ministarstva kulture Crne Gore, Regije Veneto, Provincije Venecija, opštine Kotor i Biskupije Kotor. Autor izložbe je Venecijanac Piero Paci, poznati stručnjak za ovu oblast, koji je organizirao već više značajnih izložbi u Veneciji, a godinama sarađuje sa institucijma u Crnoj Gori, i autor je i velikog broja stručnih knjiga, između ostalih nekoliko djela koja imaju za temu nakit i zavjetne srebrne pločice iz Boke. U pripremu izložbe su uključeni i stručnjaci Pomorskog muzeja u Kotoru, Biskupije Kotor, Muzeja grada Perasta i Istorijskog arhiva u Kotoru. Izložba je finansirana većim dijelom od sponzora iz Italije, te od strane Ministarstva kulture Crne Gore, opštine Kotor i crnogorskog turističkog udruženja. Ovu manifestaciju je podržala i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.
Poslije svečanog otvaranja izložbe, kome će prisustvovati veliki broj značajnih ličnosti iz Venecije, Italije, Vatikana i Crne Gore, biće održana prezentacija turističke ponude Crne Gore i koncert duhovne muzike. Manifestacija je dobro medijski pripremljena i pratiće je mediji iz Italije i Crne Gore.
Promovirati kulturu i umjetnost Crne Gore u Veneciji i ostvariti intenzivnu suradnju crnogorskih i venecijanskih institucija je važno iz više razloga. Istorijske veze između Crne Gore i Venecije su izuzetno intenzivne i zbog toga u ovom gradu postoji posebno interesovanje za našu zemlju. Venecija je jedinstveni grad muzej koji je, kao i Kotorski zaliv, proglašen kulturnom baštinom čovječanstva, ima veoma intenzivan kulturni život, tako da kulturne i umjetničke manifestacije u Veneciji imaju svjetski odjek. Venecija je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija svijeta, tako da predstavljanje kulturnih atraktivnih faktora Crne Gore u ovom gradu ima velike promotivne efekte. Najzad Regija Veneto je privredno veoma razvijeno područje, gdje djeluje veliki broj preduzeća u sektoru industrije i usluga, koja pokazuju sve veći interes za Crnu Goru.
Posljednjih godina Venecija je grad u kome su kultura i umjetnost Crne Gore bile izuzetno dobro prezentovane. U sječnju 2008 godine organizovan je znanstveni skup o povjesnim vezama Venecije i Crne Gore. Iste godine u rujnu Crna Gora je prvi put nastupala na Bijenalu arhitekture, a 2009. na Bijenalu umjetnosti sa izložbom Miodraga Dada Đurića. U oktobru 2009. godine organizovana je u Pomorskom muzeju u Veneciji izložba „Pomorstvo Crne Gore za vrijeme vladavine Mletačke Republike "1420-1797". U kolovozu ove godine Crna Gora je drugi put organizirala izložbu na Bijenalu arhitekture. Te manifestacije, plod napora Ministarstva kulture Crne Gore, Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici, Univerziteta Crne Gore i drugih crnogorskih kulturnih institucija, izazvale su veliko interesovanje za našu zemlju, njenu kulturnu istoriju i baštinu i sauvremeno stvaralaštvo.
Veleposlanik Crne Gore pri Svetoj Stolici
Antun Sbutega
Audio: Antun Sbutega - Veleposlanik Crne Gore pri Svetoj Stolici
{mp3}blagocg-zbutega{/mp3}
Nevladina udruga „Kamelija" i Mjesna zajednica Stoliv organiziraju tradicionalnu manifestaciju Kostanjada 2010 31. listopada (nedjelja) sa početkom u 11 sati.
Pročitajte više
Sinoc je u Vladinom domu na Cetinju predstavljen novi redizajnirani Crnogorski dnevni list Pobjeda, povodom 66 godina postojanja.
Pročitajte više
Premijer Milo Djukanović i predsjednik egipatsko-švicarske kompanije „Orascom" Samih Sawiris danas su ozvanicili početak pripremnih radova na izgradnji luksuznog turističkog kompleksa „Luštica Development" na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
Pročitajte više
