Forum je pokazao kako hrvatske manjinske zajednice nisu samo čuvari hrvatskog identiteta u inozemstvu, već i aktivni promotori Hrvatske u svojim zemljama. Naglašena je potreba za nastavkom ulaganja u projekte koji spajaju kulturu, obrazovanje i turizam kako bi se osigurala održivost hrvatskog identiteta i globalnog zajedništva.

 U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 13. prosinca u Zagrebu održan je 29. Forum hrvatskih manjina. Tema ovogodišnjeg Matičina foruma je bila „Uloga i značaj hrvatskih manjina u promociji Hrvatske“.  Svake godine na Forumu se tematizira određeni segment života hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.  Ove godine cilj je bio prikazati ulogu hrvatskih manjina u promociji Hrvatske i to na više područja. Ujedno i  progovoriti o značaju hrvatskih manjina u prezentiranju bogate hrvatske baštine, turističke ponude, kulturnih ruta i baštinskih destinacija u zemljama u kojima žive. Na početku samog Foruma okupljenima se u ime organizatora Hrvatske matice iseljenika obratio ravnatelj Mijo Marić. „U emocionalnom pogledu Forum je veza iseljene Hrvatske s matičnom domovinom. U proteklih 28 godina uglavnom smo se bavili temom kako poboljšati položaj u manjinskim zajednicama. Najbolji dokaz da je to urodilo plodom je činjenica da ove godine prvi put hrvatske manjine razmišljaju, razgovaraju i traže rješenja kako poboljšati poziciju hrvatske države u svojim zemljama življenja i kako brendirati Hrvatsku. Da bi se to uopće moglo odgoditi morala je sazrjeti hrvatska manjinska zajednica, ali i hrvatska država“ – naglasio je ravnatelj Mio Marić.

U ime Ministarstva demografije i useljeništva prisutnima se obratila v.d. ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivana Perkušić rekavši kako u novoosnovanom ministarstvu vjeruju da će uz suradnju sa svim institucijama, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, Ministarstvom europskih i vanjskih poslova, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom maticom iseljenika i drugima zajednički osnažiti vezu Hrvata izvan Hrvatske s domovinom i naglasila kako je ovaj Forum još jedan značajan događaj na tom putu.“

Sudionicima se obratila i izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Jasmina Kovačević Čavlović te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, mr. sc Zdravka Bušić. Izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonko Milas kazao je kako je ovogodišnja tema Foruma iznimno zanimljiva.

„Tema me jako zaintrigirala. Obično se prije na Forumu govorilo koliko je hrvatska nacionalna manjina vidljiva u javnom prostoru. Danas imamo temu koja će donijeti vrijedne rasprave, izlaganja i zaključke kojima će vrijediti razmišljati o budućnosti. Mediji su iznimno važni u svakodnevici i bez medija gotovo ništa nije definirano. U tom smislu iznimno su važni i manjinski mediji jer se kroz njihovo djelovanje promoviraju aktivnosti hrvatskih zajednica, a samim time i hrvatska država“. Forum je otvorenim proglasio Neven Pelicarić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, savjetnik za vanjsku i europsku politiku.

Uvodna izlaganja

Prvo predavanje na 29. Forumu hrvatskih manjina održala je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i zastupnica u Hrvatskom saboru na temu „Uloga i značaj hrvatskih manjina u promociji Hrvatske – na primjeru Hrvata u Vojvodini“. U svom izlaganju je predstavila konkretne aktivnosti i postignuća hrvatske zajednice u Srbiji te njihovu ulogu u promociji hrvatske kulture i identiteta. Između ostalog istaknula je veliki značaj svih kulturnih i društvenih aktivnosti koje provodi hrvatska zajednica u Vojvodini, a koje jačaju identitet tamošnjih Hrvata i posljedično promoviraju hrvatsku državu. Jasna Vojnića osvrnula se na broje izazove s kojima se bore Hrvati u Srbiji, od drastičnog pada onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati do prava koja imaju u Srbiji, no isto tako naglasila je veliku ulogu crkve u očuvanju hrvatskog jezika, hrvatskih medija i brojnih događanja koja se provode u Vojvodini. U svom izlaganju posebno se zahvalila Zvonku Milasu kojem je u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća dodijelila priznanje Pajo Kujundžić za 2024. godinu.

„Svojoj djeci usađujemo vrijednosti „rasti gdje si posijan“, kazala je Vojnić. Promatrajući logo Hrvatske matice iseljenika vidim i vjerujem da ove tri kockice koje izlaze iz kućice čine tri skupine Hrvata – konstitutivni narod u Bosni Hercegovini, Hrvatsku manjinu u 12 zemalja i hrvatsko iseljeništva u ostatku svijeta. Dva kvadrata na tom logu stoje stabilno, a jedan ima tendenciju se vratiti. Jedan od ta dva koji stoje na ognjištu smo mi – hrvatska manjina koja svoje ognjište tamo čuva više stoljeća. I zbog toga potičemo našu djecu da svojim talentima pridonose hrvatskoj zajednici i očuvanju identiteta u budućnosti“ – istaknula je Jasna Vojnić, naglasivši kako  je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH prošle godine dodijelio 150 stipendija za studente koji studiraju u Republici Srbiji. Hrvatska vlada preko državnog ureda, nastavila je Vojnić, snažno podržava kapitalne projekte u Hrvata u Srbiji koji su nas doslovno oživjeli zadnjih nekoliko godina.    

Predavanje kao uvod u predstojeće panele održao je prof. dr. sc. Bože Skoke s Odsjeka za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na temu „Novi brend Hrvatske – suvremeni hrvatski identitet i mogućnosti njegove promocije“ u kojem se osvrnuo na ključne elemente suvremenog brenda Hrvatske te kako manjinske zajednice mogu pridonijeti njegovom razvoju i promociji. Skoko je u prezentaciji istaknuo vrednote prema kojima je Hrvatska prepoznata kroz povijest, poput domoljublja, žrtvovanja, ljubavi prema majci, ispomoći i pravednosti, ali i naglasio kako je ugled najvrjednija nacionalna imovina. Hrvatska u tom smislu, prema najnovijim svjetskim istraživanjima koje je Skoko prezentirao, kotira vrlo visoko u brojnim segmentima. Naveo je da su najveći aduti Hrvatske prirodne ljepote i daleko poznati hrvatski lifestyle koji uključuje jedinstveni način života i dobar balans poslovnog i privatnog dijela. Hrvatska je kao dostupna i dobro povezana država atraktivna destinacija, a Skoko je stavio sve te karakteristike stavio u kontekst i pitanje: Percipira li svijet naše prednosti? Odgovor je da – zbog čega je Hrvatska, kaže Skoko, visoko na ljestvici zemalja koje se smatraju kvalitetnom za život. U iznimno zanimljivom predavanju potkrijepljenim najnovijim podacima, Skoko je dao jedinstven uvid u hrvatsku državu u smislu brenda te što ona kao takva predstavlja van svojih granica. Naglasio je i kako veliku ulogu u stvaranju tog pozitivnog imidža imaju i manjinske zajednice koje upravo na tu temu održavaju današnji Forum u kojem se tijekom cjelodnevnog programa pružila jedinstvena prilika za dijalog između predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica, stručnjaka i institucija.

Forumovi paneli

U prvom panelu Foruma na temu „Što smo napravili: pozitivne prakse dosadašnje promocije Hrvatske u manjinskim zajednicama“ koji je bio je usmjeren naprikaz uspješnih praksi promocije Hrvatske kroz rad kulturnih, folklornih i obrazovnih institucija hrvatskih manjina bilo je inspirativno čuti kako Hrvatske manjinske zajednice uz pomoć mnogobrojnih organizacija, katoličkih misija, hrvatskih domova, sportskih, kulturnih i folklornih društava sveukupno djeluju u ulozi javne diplomacije matične države u zemlji u kojoj žive te koji je njihov značaj u promociji hrvatske kulture, baštine, jezika i turizma. Panel „Što smo napravili: pozitivne prakse dosadašnje promocije Hrvatske u manjinskim zajednicama“ U panelu su se tako predstavili konkretni primjeri projekata i događaja koji su podigli svijest lokalnih zajednica o Hrvatskoj i postali platforma za promociju njezine bogate kulturne baštine i turističke ponude. Panel je moderirala Tatjana Rau, urednica na Hrvatskoj radioteleviziji koja je s panelisitima dr. sc. Milanom Bošnjakom, savjetnikom za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Brankom Lelasom, savjetnikom u Sektoru za turizam iz Hrvatske gospodarske komore,  Damirom Murkovićem, predsjednikom Hrvatske zajednice u Trstu te Dubravkom Miholićem, predstavnikom Hrvatske turističke zajednice. Panelisti su dali odgovore na pitanja kako su im dosadašnjim aktivnostima i alatima koji su im na raspolaganju uspjeli održati brojne programe od kojih neki traju već više desetljeća. Savjetnik za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dr. sc Milan Bošnjak istaknuo je kako vidi veliki napredak u radu manjinskih zajednica u promociji Hrvatske.

„Napredak je ono što je temeljna odrednica aktivnosti hrvatskih manjinskih zajednica. S  jedne strane rade na promociji vlastitog manjinskog identiteta što je uvijek i promocija hrvatskog nacionalnog identiteta. Sve manjinske zajednice sukladno svojim kapacitetima, povijesnim i društvenim okolnostima itekako doprinose ovoj vrlo značajnoj temi“, rekao je odmah na početku panela, dr.sc. Bošnjak. Istaknuo je kako je također vidljiva odlična kulturna razmjena između hrvatskih manjina i institucija Republike Hrvatske.

„Povezanost, zajedničko djelovanje i usmjerenost jednih na druge ključan je element u razvijanju globalnog hrvatskog zajedništva, a to je pojam koji je meni vrlo drag. Smatram kako je zapravo paradigma globalnog hrvatskog zajedništva jedina održiva paradigma razvoja hrvatske države i nacije u 21. stoljeću“, rekao je Bošnjak. Osvrnuo se na dva velika projekta koja Vlada trenutačno podupire u Mađarskoj. Jedan je rad hrvatskog kazališta koje je uz Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, jedino kazalište čiji profesionalni ansambl igra na hrvatskom jeziku, a drugi je izgradnja interaktivnog muzeja Hrvata u Mađarskoj koji bi uskoro trebao biti otvoren. Bošnjak je istaknuo i hrvatsku manjinsku zajednicu u Rumunjskoj gdje je vidljiva velika potpora suradnji obrazovnih institucija sa školama i djecom iz Karaševa, ali i gdje je u tijeku veliki projekt obnove dvojezične gimnazije u Karaševu.

Predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, Damir Murković govorio je o projektima koje provode te istaknuo kako im je nekad bilo teško njegovati hrvatski jezik jer se govorio samo u kućama. No, radom i trudom danas gotovo redovito organiziraju tečajeve hrvatskog jezika za djecu, ali i odrasle. Održavaju ih u slovenskoj školi jer nema hrvatske u Trstu, a u nekim drugim gradovima čak i u župama. Murković je dodao kako su izdali i impresivnu monografiju „Hrvati u Trstu“.

Dubravko Miholić, predstavnik Hrvatske turističke zajednice koji je dio svoje karijere proveo na poziciji direktora hrvatske podružnice HTZ-a u Češkoj istaknuo je kako smatra da bi trebalo spojiti kulturu s komercijalnim dijelom poslovanja, primjerice spojiti hrvatski kulturni centar i ondje imati trgovinu gdje se mogu kupiti hrvatski proizvodi.

„Ono na što sam posebno ponosan je projekt koji smo radili u Bratislavi kada je nogometna reprezentacija igrala kvalifikacijsku utakmicu za Euro. Zakupili smo plato ispred stadiona i napravili promociju hrvatske. Pozvali smo poznate tamburaše iz Slovačke koji su podigli atmosferu. Sve slovačke televizije su bile ondje, javljanja uživo, a Hrvati i Slovaci su zajedno pjevali hrvatske pjesme.“, ispričao je Miholić kao primjer odlične suradnje i promocije Hrvatske koji je moguće postići i s malim budžetom no s velikim entuzijazmom i kreativnim idejama.

Branko Lelas, savjetnik u Sektoru za turizam iz Hrvatske gospodarske komore istaknuvši kako je u jedan od fokusa HGK svakako komunikacija s Hrvatima izvan Hrvatske, bez obzira radili se o konstitutivnom narodu BiH, iseljeništvu ili hrvatskim manjinama. „Jako je puno projekata u kojima je Hrvatska gospodarska komora sudjelovala ili sudjeluje u kojima smo radili s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, čak i ove godine“, rekao je Lelas dodao je kako su nedavno imali veliki skup u Beču na kojem su bili i predstavnici gospodarstvenika, hrvatskih manjina, iseljenika na kojem se radilo na umrežavanju i potencijalima zapošljavanja. A potencijal svakako vide i u iseljenicima, baš kao i u pripadnicima hrvatskih manjina.  Na kraju panela svi su se složili da se sinergijskim učinkom postiže veća snaga no što hrvatske manjine imaju pojedinačno.

U otvorenom dijelu za raspravu, predstavnici hrvatskih manjina osvrnuli se na pozitivne primjere koji se događaju u njihovim zajednicama. Joži Buranić, predsjednik hrvatskog kulturnog društva Gradišće istaknuo je mnogobrojne projekte koje organiziraju folklorna društva pa sve do bala u Beču te naveo da su to dobri primjeri za dvojezičnost. „Austrija nas vidi kao manjinu koja je integrirana i nama je jako važno da se čuje o Hrvatima u cijeloj Austriji, a ne samo u Gradišću i Beču već u cijeloj Austriji“, naglasio je Buranić. Pozitivno iskustvo iznijela je i Koraljka Čeh, predsjednica Hrvatskog kulturnog društva iz Maribora.

 „Sva kulturna društva u Sloveniji, a ima nas 11 su udružena u Savez hrvatskih društva i svake godine u lipnju imamo veliki koncert na glavnome trgu u Ljubljani. Radimo promociju hrvatskog kulinarstva, a imamo i Sabor hrvatske kulture koji se svake godine održava u drugom slovenskom gradu.“, navela je Čeh kao pozitivne primjere u Sloveniji.

Goran Kaurić, upravitelj Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu kazao je mnogi ne znaju kako je skladatelj Franjo Štefanović napisao prvu dječju operu na svijetu. Zaklada je u suradnji s glazbenom školom iz Novog sada, tu operu postavila na pozornicu, a izvedba je polučila veliki interes. Darko Perić, potpredsjednik Nacionalnog Vijeća Crne Gore dodao je da je fokus Hrvata iz Crne Gore u različitim granama, od umjetnosti do pop kulture, povijesti pa do proslave dana Hrvata u Crnoj Gori. Panel „Kako vidimo budućnost: izazovi u realizaciji brendiranja prema programima u manjinskim zajednicama“

Drugi panel Foruma hrvatske manjine otvorio je važna pitanja vezana uz potencijale hrvatskih manjinskih zajednica u promicanju hrvatske kulture, jezika, baštine i identiteta. Uz moderiranje Ivane Rore, više savjetnice u Odjelu za kulturu Hrvatske matice iseljenika panelisti su raspravili mogućnosti unapređenja brendiranja Hrvatske kroz djelovanje manjinskih zajednica i izazova s kojima su susreću. Timea Šakan-Škrlin, ravnateljica izdavačke i medijske kuće „Croatica“, iz Mađarske ukazala je na doprinos te manjinske zajednice brendiranju Hrvatske te podijelila praktična iskustva u izdavačkoj i informativnoj djelatnosti ukazavši na izazove u dostupnosti resursa poglavito ljudskih. „Imamo svoj tjednik Hrvata u Mađarskoj u tiskanom obliku. Ja sam velika zagovornica digitalnih medija, tako da se na web stranici Hrvatskog glasnika može naći i tjednik u pdf formatu. TV Croatica i Radio Croatica također imaju svoju web stranicu, a na Radio Croatica osim tri tematske emisije tjedno imamo i onlaine glazbeno emitiranje 0-24 tako da u hrvatskoj glazbi mogu uživati i Mađari. Tu je i izdavaštvo – već 25 godina širimo hrvatsku riječ, a ove godine smo izdali knjigu – prijevod hrvatskih novela Mirka Ćurića na mađarski jezik, i namjeravamo nastaviti u tom pravcu da hrvatske književnike prevedemo na mađarski jezik tako da i preko književnosti isto promoviramo Hrvatsku“ – kazala je Šakan-Škrlin. Naglasila je kako je najveći izazov da se postojeća razina održi i još malo poboljša uz privlačenje i edukaciju mladih, pogotovo novinara. Dr. sc. Mislav Rubić, viši savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva istaknuo je stratešku ulogu novoosnovanog Ministarstva u financijskoj i stručnoj potpori programima manjinskih zajednica. Naglasak je stavljen na stvaranje boljih uvjeta za održavanje događanja, umrežavanje te realizaciju projekata koji imaju za cilj promociju Hrvatske kao kulturne i turističke destinacije. Suradnja s manjinskom zajednicom je dobra, i s vremenom samo raste. „Cilj nam je promovirati i brendirati Hrvatsku, ali isto tako brendiranje same hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske je istovremeno brendiranje Hrvatske.“ – istaknuo je Rubić naglasivši kako na svim razinama moramo imati zajedništvo i zajednički raditi na projektima i onda će ti projekti polučiti uspjeh. Dr. sc. Iva Niemčić, ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku, osvrnula se na nužnost sustavnog pristupa brendiranju Hrvatske kroz povijesnu, etnološku i kulturnu prizmu. Naglasila je kako znanstveni i istraživački rad trebaju biti temelj za osmišljavanje programa koji promoviraju raznolikost i bogatstvo hrvatske kulture koje Hrvati izvan Republike Hrvatske prezentiraju i prenose na nove generacije. „Ta naša baština koja ja ovdje živa i posebno se vidi u manjim sredinama je magnet koji našeg čovjeka vraća doma barem na blagdanske svetkovine,  vežu ga za domovinu i koje oni prenose mlađim generacijama“  O izazovima hrvatske manjine u Slovačkoj govorio je Radoslav Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj: „Naš zadatak je očuvanje naše kulturne baštine, našeg jezika, i da prezentiramo nas kao autohtonu hrvatsku manjinu koja je sad već skoro 500 godina na tom prostoru, i prezentiramo Hrvatsku kao našu pradomovinu.“ Najavio je 13. festival „Dobro došli“ u centru grada Bratislave gdje dolaze  KUD-ovi iz raznih manjinskih zajednica i predstavljaju hrvatsku baštinu. „U okolici Bratislave je bilo sedam hrvatskih naselja još početkom 20 st., to znači da ta tradicijska kultura grada je dijelom i Hrvatska. Bratislava kao moderan grad to akceptira a mi se trudimo da taj hrvatski dio bude isto živ i da ga prezentiramo.“ – rekao je Janković i naglasio kako imaju odličnu suradnju i sa slovačkom manjinom u Hrvatskoj što također pridonosi promociji Hrvatske. Tijekom rasprave donesen je i zaključak kako bolja medijska mreža i umreženost svih medija i edukacija medija izvan RH može biti dobra platforma za ono što zovemo promocija ili brendiranje . Sudionici Foruma su istaknuli da su najveći izazovi financijska ograničenja, nedostatak stručne podrške i slabija vidljivost programa u širim medijskim okvirima. Također, ukazali su na potrebu jačanja kapaciteta za digitalnu promociju. Svi sudionici su se složili kako je umrežavanje među zajednicama i s institucijama od iznimne važnosti. Organizacija zajedničkih projekata može doprinijeti stvaranju jedinstvene slike Hrvatske u svijetu. Predloženo je osnaživanje edukacijskih i promocijskih aktivnosti kroz veću dostupnost resursa, osuvremenjivanje pristupa publici te korištenje novih tehnologija za povećanje dosega programa.

U ime HNV CG sudjelovao je Darko Perić.

Zaključne napomene

29. Forum hrvatskih manjina  jasno je ukazao na važnost sinergije između hrvatskih manjinskih zajednica i državnih institucija u procesu brendiranja Hrvatske. Predloženi modeli suradnje i preporuke za buduće aktivnosti mogu biti ključni za uspješno pozicioniranje hrvatskog identiteta u međunarodnom kontekstu. Panelisti su poslali jasnu poruku – očuvanje i promocija hrvatskog identiteta nisu samo kulturna već i strateška zadaća s dugoročnim pozitivnim efektima.

Tekst i fotografije: Jelena Badovinac Dimitrijević, Željka Sablić Odrljin, Snježana Radoš