U  nastavku teksta pročitajte kako je Kotor predstavljen iz kuta Slobodne Dalmacije. 

Horde sad-me-vidiš, sad-me-ne-vidiš turista koji skakuću na brod i s njega tek moraju ostaviti trajni ožiljak na ovaj pitoreskni grad. Jer nitko ne zna koliko dugo će još potrajati ovaj savršeni život u živućem biseru Mediterana, gdje se lokalci sastaju uz jaku kavu na štekatima popločanih trgova, čekaju u redovima topli kruh u pekari i popravljaju cipele kod postolara. Stoga, izgubite se u labirintu njegovih uličica, iskusite lokalni život i posjetite ga prije negoli što se usidre jednom zauvijek.

Preporuka vam zvuči poznato? Dobro, znate da u pitanju nije Venecija iz koje je već odavno 'izdušen' svaki oblik života. Nije bogme ni Dubrovnik u kojem na vrhuncu sezone redari moraju kontrolirati kojom stranom Straduna će se koja grupa kretati. Uskoro, nastavi li se ova stihija, ovi epiteti neće se moći dodijeliti ni Splitu... jer oznake stoljećima živuće palače ozbiljno su počeli nagrizati metastazirani štekati precijenjenih sezonskih restorana i fast-food mafija.

Dominacija plovećih grdosija

Iza uvoda krije se preporuka za posjet crnogorskom Kotoru, od uglednog Lonely Planeta smještenog na sam vrh liste gradova "Best in travel" za 2016. godinu. Znajući da je u pitanju najveći izdavač turističkh vodiča na svijetu, po čijim uputama milijuni turista 'slijepo' vrludaju planetom, važnost ovog priznanja je nemjerljiva. Jer samo spominjanje u LP-u nekog objekta ili mjesta u pozitivnom kontekstu ima ogroman efekt za njegovu popularizaciju, a kamoli titula "naj-grada" na listi koju je prenijelo na tisuće svjetskih medija.

Britanka Lorna Parkes, urednica u Lonely Planetu, upravo se u obrazloženju ove odluke "očešala" o Dubrovnik za koji je napisala da je "veliki brat iz Hrvatske kojeg sve više okupiraju horde turista s kruzera", te kako je pravo vrijeme za posjet Kotoru "jer ako je Dubrovnik ikakav pokazatelj, vrijeme mu istječe".

Ne vjerujete? Pokušajte napraviti fotografiju starog dijela Kotora i predivnih naboranih stijena koje ga okružuju, a da na njoj ne domira ploveća grdosija često viša i od najviše povijesne građevine.

Treća luka na Jadranu

- Srećom unutar zidina još uvijek rade brojne institucije, tu je i mnogo prodavaonica, tržnica i ribarnica, a sve to čini doživljaj i život lokalne zajednice mogućim i nakon ljeta. Kruzerski turizam je donio dosta dobrog i nije toliki problem koliko će brodova doći, nego kako će se grad organizirati da ih primi i rasporedi.

Naravno, mislim da je više od četiri broda dnevno previše za naše kapacitete i povećanje tog broja bi zaista ugrozilo svakodnevicu Kotorana. Ipak, ja vidim više prednosti nego nedostataka, bez ikakve želje da uljepšavam koorporativnu stranu cijele priče, držim se one da je turizam putovnica mira, a za naše narode je itekako zdravo da se upoznaju s različitostima - priča nam Tomislav Žegura, zaposlen kao turistički vodič, ali i aktivni sudionik u organizaciji brojnih društvenih događanja ovog crnogorskog bisera.

Po informacijama iz tamošnje Turističke zajednice, nakon Dubrovnika i Venecije, Kotor je treća luka na Jadranu po prometu brodova, a na osmom mjestu na Mediteranu po broju putnika. Kroz Bokokotorski zaljev, koji je dugačak 28 kilometara, do kraja listopada ove godine uplovila su 383 kruzera s više od 400 tisuća putnika što je dvoznamenkasti rast u odnosu na prošlu godinu.

- Iako smo pod velikim pritiskom turista, nadamo se da će Kotor ostati i dalje grad za svoje građane i da ubrzani turistički razvoj neće bitno promijeniti cijenu, način i kvalitetu života lokalnog stanovništa. Upravo zbog toga izradili smo Studiju o procjeni utjecaja turizma u transformaciji povijesne jezgre koja će pružiti smjernice kako osigurati održivi razvoj i sačuvati grad od pretjerane turističke eksploatacije - otkrila nam je Dragana Samardžić iz Turističke zajednice Kotora.