Nekako tradicionalno u veljači, Boke je u Zagrebu najviše, a poslije i prije toga gotovo ništa. Tako u okviru Tripundanskih svečanosti imamo gotovo seriju događanja, koje organizira poglavito Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Zagreb i koji započinju Tripundanom.
Toga dana u predvečerje 3. veljače ispred crkve sv. Marije na Dolcu, plesano je kolo sv. Tripuna, poslije je slijedila misa, na početku koje je Mali admiral govorio pohvale Svecu. Ove godine to je bio Andrija Vidović, potomak kotorske obitelji Ciko. Andrija je tako u ovoj časnoj raboti naslijedio svoga djeda Trifuna koji je bio Mali admiral 1943. godine.
Postrojavanje i ples (balanje) bio je negdje s boka crkve na platou koji povezuje tržnicu Dolac i Tkalčićevu ulicu, pa je prolazilo dosta turista i grupa s dugih kontinenata, koji su sve oduševljeno slikali i promatrali. Iako znamo da su to i osnovne aktivnosti turista, treba razmisliti o snažnijem predstavljanju ovog zanimljivog i živopisnog događanja građanima grada Zagreba. Ovo nam može potvrditi i prošlogodišnji događaj kada je kolo Bokeljske mornarice izvođeno pred oduševljenim građanima, vjernicima u čast posjete tijela sv. Leopolda Mandića Hrvatskoj i njenom glavnom gradu.
Poslije mise, slijedilo je druženje Bokelja i prijatelja Boke u obližnjem Župnom dvoru. Ugodno i veselo druženje pokrenula su i sjećanja, čemu su pomogle fritule, kroštule, suhe smokve, ali i sokovi i vino. Tripundanske svečanosti u Zagrebu se slave već 93 godine. Bokelji su danas u Hrvatskoj organizirani kroz Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 koje su kao samostalne udruge ili Odredi organizirani i djeluju u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku, pa u Hrvatskoj imaju oko 800 aktivnih članova. Sredinom veljače g. Ivo Škanata dao je intervju u Vijencu Matice Hrvatske i razložio temelje Tripundanskih svečanosti, te tijek tradicije i odnose u Boki i Crnoj Gori kao i aktualna pitanja bokeljskih Hrvata.
Nedugo zatim, 23. veljače, je u dvorani Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a u organizaciji Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb, Nacionalne i sveučilišne Knjižnice u Zagrebu i Napretkovog kulturnog centra, održano predstavljanje knjige prof. dr. Vande Babić „Kulturalno pamćenje– ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke“. O knjizi je osim autorice govorio akademik Josip Bratulić i prof. dr. Josip Lisac sa zadarskog sveučilišta kao i autorica.
Bilo je dosta zainteresiranih, a posebno je bilo zanimljivo autoričino predstavljanje kao i čitanje njenog predgovora gdje ona živo opisuje svoj odnos prema Boki, prema Crnoj Gori i Hrvatskoj kroz djetinjstvo i kasniji život. Jednostavno nije moguće izbjeći njen opis i Boke te određenja Bokelja/ki. Poslije je svirana glazba iz Boke.
Idući dan, 24. veljače, prije podne, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u RH, Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Zagreb i Glas Koncila u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest, u neposrednoj blizini Markovog trga, gdje su Vlada i Sabor Republike Hrvatske, organiziralo je svečanost predstavljanja knjige „Služiti istini –Memoari, članci, ogledi i studije. Knjiga, koju je priredila mr. sc. Matilda Kolić Stanić, predstavlja dio života Luke Brajnovića hrvatskoga i španjolskoga pisca, sveučilišnog nastavnika i novinara.
Na svečanost su prisutvovali i svaki na svoj način nadahnuto govorili: Nj. E. Eduardo Aznar, veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH; dr. sc. Elica Brajnović de Leahy, kći Luke Brajnovića i počasna hrvatska konzulica u Kraljevini Španjolskoj; prof. dr. sc. Norberto González Gaitano, student Luke Brajnovića sa Papinskog sveučilište svetoga Križa u Rimu; prof. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Vladimir Lončarević, urednik biblioteke Hrvatska katolička baština 20. Stoljeća; mr. sc. Matilda Kolić Stanić, priređivačica knjige, sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb i mons. Ivan Miklenić, v. d. direktora i glavni urednik Glasa Koncila.
Bilo je tu dosta ljudi iz društvenog života Zagreba i Hrvatske, Bokelja, potomaka Bokelja, prijatelja Boke kao i gostiju iz Boke npr g. Zvonimir Deković i Adrijan Vuksanović, koje ne treba posebno predstavljati i drugi. Ovo ugodno druženje, koje je završilo i domjenkom, bilo je dodatno oplemenjeno glazbenim događanjem koje su nam upriličili, sopranistica Marija Kuhar Šoša i pijanist Mario Šoša.
Događaj je popratio i znatan broj novinara od kojih treba istaknuti HINU, iz koje je došlo dvoje novinara. Poslije nekoliko dana u Večernjem listu izašla je reportaža od dvije stranice o knjizi i životu i djelu Luke Brajnovića, jedino što se u opsežnom tekstu može zamjeriti je činjenica, da se u njemu ne spominju organizatori promociju ove važne knjige, a što je vjerojatno i zbog slabo ambicioznih odnosa s javnošću organizatora. Luka Brajnović tih dana, spomenut je i na Hrvatskoj radioteleviziji.
Luka Brajnović, novinar i predavač, za kojeg su gosti iz Španjolske svjedočili kako je bio dio dubokih demokratskih promjena u Španjolskoj, u Hrvatskoj je gotovo nepoznat. Tome ima više razloga, od povijesnih i ideoloških ili drugih razloga, kao i povijesnih nedaća koje su zadesile ove krajeve u prošlom stoljeću. Njegov primjer može biti koristan za novinare, medije, pa time i društva, Crne Gore i Hrvatske.
Tripundanske svečanosti u Zagrebu tradicionalno završavaju Bokeljskom večeri koja se ove godine održala u subotu, 25. veljače 2017. u hotelu Sheraton. Na samom početku, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb Ivo Škanata u ime organizatora pozdravio je ove godine i preko 260 gostiju. Program večeri bio je iznimno sadržajan, a započeo je kolom sv. Tripuna i Lodama, nakon čega je uslijedio petnaestominutni umjetnički intermezzo u izvedbi tenora Nikše Radovanovića, solista opere HNK u Zagrebu
Nastavak večeri ispunila je plesna glazba, bogate lutrija i tombola, a da naše zadovoljstvo bude potpuno pobrinuli su se vrsni kuhari. Hotelska kuhinja imala je ove godine posebnu zadaću, napraviti glasovitu Dobrotsku tortu, pa je tako kako duhovito ističe Ivo Škanata kulturno dobro pojelo drugo kulturno drugo dobro. Naime Bokeljska mornarica je kulturno dobro Hrvata, koju je Crna Gora proglasila nematerijalnim kulturnim dobrom, kao i Dobrotsku tortu, a Tripundanske svečanosti i kolo svetog Tripuna uvršteni su na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Bokeljsku večer, završetak Tripundanskih svečanosti u Zagrebu svojim prisustvom uveličali su i g. Mate Granić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH, kontraadmiral Robert Hranj, pomoćnica ministrice kulture RH gđa. Iva Hraste Sočo, gradonačelnik grada Zagreba g. Milan Bandić sa suradnicima, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća CG, g. Zvonimir Deković , zastupnik hrvatske zajednice u crnogorskom Parlamentu, g. Adrijan Vuksanović i drugi važni i dragi uzvanici.
Tijekom večeri vodili su se razni ugodni razgovori prijatelja, poznanika zemljaka, ljudi koji su se tek upoznali, no prevladavajuća tema bila je Boka. Atmosferu je upotpunjavao kotorski sastav Poly Gjurgjević & Lungomare, a pjesme – Od Kvarnera pa do lijepe Boke i prelijepa -Bokeljska noć, jednostavno su tu noć pronijele Boku sve do Zagreba.
Na Bokeljskoj noći u Zagrebu mogli smo saznati i hvalevrijednu vijest, kako je Družba hrvatskog zmaja donirala 30.000 eura za modernizaciju jedinog hrvatskog radija u Crnoj Gori, Radija Dux iz Kotora. Tako smo na kraju došlu do možda najvažnijeg problema Hrvata u Boki i Crnoj Gori, a to je problem njihove „čujnosti“ iz Boke, ili „vidljivosti“ Boke iz Zagreba. I to je motivacija ovoga autora iz Zagreba, a po materi i djetinjstvu iz Boke, s ambicijom kako u tome neće ostati usamljen.