U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica. Potvrđuju to napisi etnologinje Marijete Rajković Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić Kaselj, publicistkinje Marije Peakić Mikuljan, a neizravno i oni drugi.
Matičinu serijsku publikaciju s elektroničkom inačicom na mreži, koja je u 61. godištu izlaženja dosegla u digitalnom repozitoriju 26 000 stranica, u Zagrebu su 15. siječnja predstavili: v.d. ravnateljica Matice Mirjana Ana-Maria Piskulić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Marina Perić Kaselj, te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije bila je Lada Kanajet Šimić, prof.
Na početku predstavljanja moderatorica je pozdravila izaslanicu premijera Plenkovića, državnu tajnicu mr. sc. Mariju Pejčinović Burić, izaslanika ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera, Ivicu Glasnovića i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora Bože Petrova, zastupnika Marka Sladoljeva, te izaslanike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, predsjednika Saborskog odbora za Hrvate izvan domovine, zastupnika prof. dr. sc. Božu Ljubića i ostale nazočne članove parlamentarnog odbora za dijasporu. Također, među publikom i uglednim gostima, predstavnicima medija, autorima Zbornika i suradnicima Matice, nazočnu izaslanicu zagrebačkog gradonačelnika Katarinu Milković, delegata uzoritoga kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića, mons. Nedjeljka Pintarića, kojega je, uz izaslanika ministra Kušćevića, pomoćnika ministra Zdravka Vukića, i člana UO HMI, književnika Đuru Vidmarovića, također srdačno pozdravila.
Osam tematskih cjelina Zbornika – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku - donose 32 samostalna autorska priloga iz dvadeset zemalja svijeta i građu raspoređenu na 452 stranice i ilustriranu s 65 fotografija.
Hrvatski iseljenički zbornik punih 18 godina uređuje Vesna Kukavica, a u žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica. Potvrđuju to napisi etnologinje Marijete Rajković Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić Kaselj, publicistkinje Marije Peakić Mikuljan a neizravno i oni drugi.
Autori ruše stvorene stereotipe naše javnosti pružajući vjerodostojni mozaik iseljeničkih naraštaja koji u 21. stoljeću odrastaju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Simbolično, najstariji je suradnik u ovome svesku Zbornika prvi doktor hrvatskog iseljeništva Ivan Čizmić, a najmlađa Marija Rotim, koja je nedavno magistrirala na temu hrvatskih emigrantica iz Australije.
Čestitke nakladniku i Uredništvu zbornika, uz podršku i pohvale ovoj dugovječnoj Matičinoj publikaciji uputili su saborski zastupnik Marko Sladoljev i državna tajnica Marija Pejčinović Burić. Uime nakladnika pozdravnu je riječ, uz vlastita zapažanja o Zborniku, kazala vršiteljica dužnosti ravnateljice Hrvatske matice iseljenika Mirjana Ana-Maria Piskulić, a potom je o njegovu značaju za procese kulturne integracije iseljeništva i matičnoga naroda u suvremeno doba govorio komunikolog, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Skoko u svom je izlaganju obuhvatio prve tri zborničke tematske cjeline: Znake vremena, Kroatističke obzore i Mostove. O tematskim cjelinama Povjesnica, Baština, Duhovnost, Nove knjige i Znanost govorila je dr. sc. Marina Perić Kaselj , v.d. ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.
Na kraju predstavljanja, uz zahvalu suradnicima i autorima, prisutnima se obratila i urednica Zbornika. Dugogodišnja rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo Vesna Kukavica dosada je uredila tridesetak knjiga i brošura, objavila više stotina feljtona iz područja kulture migranata, te nekoliko monografija iz života hrvatskog iseljeništva.
Power Point prezentacija, svojevrsni vizualni narativ priloga u Zborniku, prisutnima je podastro autentično iseljeničko stvaralaštvo – u rasponu od umjetnosti do znanosti – iz znalačkih autorskih pera od Sydneyja do Toronta, od Punta Arenasa do Splita i Zagreba te Pariza. Spomenimo, dakle, Juru Vujića, Waltera Vorija Lalicha, Dubravka Barača, Marijetu Rajković Ivetu, Mariju Valčić, akademike Nikolu Benčića i Vinka Grubišića, Danijela Labaša, Rebeku Mesarić Žabčić, Tanju Rudež, Tugu Tarle, Mariju Peakić Mikuljan, Tihomira Nuića, Marijana Lipovca, Rajku Bućin, Ivana Kosića, Stana Granića, Ivu Žanića, Stjepana Blažetina i Tonina Piculu.
Bez sumnje, vidjeli smo to i ovaj put, Hrvatski iseljenički zbornik čeka svijetla budućnost. Nadamo se i Hrvatsku maticu iseljenika u čije su aktivnosti, publikacije i projekte tijekom 65 godina postojanja svoja iskustva, radni elan i kreativnost utkali brojni naraštaji djelatnika, a čine to i dan danas, poručila je prisutnima urednica Vesna Kukavica, prof.