Kulturni utjecaj, povijesno-umjetničko nasljeđe i uloga obitelji Zmajević tema  je brojnih znanstvenih, stručnih te znanstveno-popularnih pregleda o Boki kotorskoj. Ta, jedna od najuglednijih peraških obitelji baroknog razdoblja, pripadala je plemstvu Perojevića. Među istaknutim osobnostima  (poput Vicka i Matije Zmajevića),  svojim širokim teološkim obrazovanjem Andrija Zmajević (1624. – 1694.) ostavio je trag i u kulturnom životu Perasta. U Bokobranu se, dakle, govori o Andriji Zmajeviću, opatu svetog Jurja i peraškom župniku  (1656. – 1671.), barskom nadbiskupu (od 1671.) te primasu Srbije, koji uslijed nemirnih vremena (opasnosti od Turaka), nije boravio u Baru, nego u Perastu. Govori se i o njegovoj suradnji sa slikarom Tripom Kokoljom te napose o palači zvanoj „Biskupija“ koja je dio kompleksa građenog s kapelom svetog Ružarija kao mauzolejom i oktogonalnim zvonikom. Način na koji su u taj barokni projekt palače uklopljeni raniji slojevi gradnje i unutarnje uređenje potvrđuje poštovanje naručitelja i graditelja postojećih ranijih slojeva gradnje i razumijevanje estetskih vrijednosti svoga vremena.