Knjiga „Bokeljske teme”, autora Željka Brguljana, promovisana je sinoć pred brojnom publikom u crkvi Svetog Pavla u starom kotorskom gradu.
Organizatori su OJU „Muzeji” i Matica hrvatska – ogranak u Boki Kotorskoj.
Marija Mihaliček istoričarka umjetnosti u ime Matice Hrvatske ogranka u Boki Kotorskoj govoreći o profesoru Željku Brguljanu osvrnula se na njegov rad u svijetlu njegovog umjetničkog, publicističkog i istraživačkog djelovanja.
Svojevrsni hroničar Prčanja i Boke, temeljiti istoriograf i poznavalac kulturoloških i umjetničkih tema iz prošlosti Boke Kotorske.
Njegova vezanost za Boku, duboka emocija i neprestalna čežnja otkrivana je i preko njegovog likovnog djela jer kulturna publika Boke prvo se susreće sa Željkom kao umjetnikom na izložbi bokeškog sakralnog ciklusa u Perastu i Tivtu 2003 godine, a potom 2012 godine na Gospi od Škrpjela na izložbi “Zvijezdi mora”, podsjetila je Mihaličekova.
Taj Brguljanov umjetnički nerv i sposobnost, umjetničkog i estetskog rasuđivanja potvrdu dobija i u nizu tekstova post moderne mjetničke likovne tematike. Mihaliček je nadalje govorila o paraleli njegova dva svijeta, likovnog opusa koji je plod njegove imaginacije i istraživanja i boklejskih tema pomorske i kulturne baštine.
Ova knjiga je rezultat velikog istraživačkog napora i Brguljanove znatiželje otkrivanja duha Boke u pomorskim i likovnim sferama. On se tu ne zaustavlja, jer je istina da mu je sve u zavičajnoj kulturnoj i materijalnoj baštini blisko i jednako vrijedno.
O pet tematskih cjelina koje sadrži dvadeset tri rada naučnog i publicističkog karaktera, koji su publikovani tokom protekle decenije u časopisima, ljetopisima, zbornicima i knjigama objavljenim u Hrvatskoj i Crnoj Gori nadahnuto je kotorskoj publici govorio akademik Radoslav Tomić.
Izabrani tekstovi ovog pasioniranog istraživača istorije, istorije pomorstva i kulturnog nasljeđa su ponešto izmijenjeni ili dopunjeni novim saznanjima, a knjiga sadrži još i popise arhivske građe i literature koje je autor koristio, kao i indeks ličnih imena. Knjiga je izašla u izdavačkoj kući Antibarbarus u Zagrebu 2018. godine,
Središte Brguljanovog interesovanja je njegovo rodno mjesto Prčanj kroz teme o pomorstvu i kulturnom nasljeđu, posebno crkvi Rođenja Marijinog sa nizom novih otkrića o projektantu Makaruciju i inženjeru Milanu Karlovcu, potom o umjetničkim radovima kipara Ivana Meštrovića i Tome Rosandića, slikara Mila Milunovića i radionici Pavla Bilinića. Veći dio autorovog istraživanja posvećen je zavičajnim umjetnicima iz Boke Kotorske koji su živjeli i stvarali u XIX i XX vijeku među kojima su slikar – marinista Bazi Ivanković, pjesnikinja i dramaturginja Ida Verona, poznati strip crtač Andrija Maurović, slikar Antun Šojat i pjesnik Viktor Vida.
“Bokokotorski zaliv je Brguljanov mikro svijet koji nije provincijalno slijepo crijevo, nego prostor u kome su se srijetale, dodirivale, spajale, povezivale, a po nekad i razdvajale različite kulture, različite likovne tradicije i različita povijesna iskustva. Sve je to zajedno kultura koja je specifična samo Boki Kotorskoj o kojoj se obično misli da je sve napisano. Tek kada se istražuje vidi se da je zapravo o njoj tako malo napisano u odnosu na mogućnosti koje Boka pruža”, kazao je akademik Tomić.
Brguljan u svojim tekstovima najviše piše o građanskoj Boki Kotorskoj 19. i 20. stoljeća, stoljeća bez ratova, stoljeća mira čak i stoljeća prosperiteta kada se Austrija domogla ovih krajeva.
Bila je to Boka u kojoj je stanovništvo živjelu u malom svijetu kosmopolitskoga karaktera, u redu i poretku kada su školovani ljudi u Beču i Gracu stekli zavidna znanja i velike kulture i donosili ih u rodni kraj.
O takvoj Boki Kotorskoj piše Brguljan, postavaljajući zavjesu između te i takve Boke i današnje na žalost devastiranog prostora turističkim i komercijalnim sadržajima novog života u njoj, rekao je akademik Tomić.
Autor “Bokeljkih tema”, Željko Brguljan u svom stilu, tiho i skromno samo je zahvalio prisutnima i svima koji su pomogli izdavanje ove knjige i organizaciju njene promocije u Kotoru.
Skala radio