Izložba ,,Ljetnjikovci na području Tivta – Tragovi vremena” otvorena je večeras u Muzeju i galeriji Tivat. Autorica slika je akademska grafičarka Tanja Nikolić, dok su autori tekstova povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Jelena Bošković i etnolog Igor Lazarević.
Izložbu, koja je postavljena u etnografskoj zbirci svečano je otvorila direktorica Muzeja i galerije Jelena Bošković.
„Izložbom Ljetnjikovci na području opštine Tivat - Tragovi vremena, objedinjena su prošlost i sadašnjost, stavljajući akcenat na ljepotu prošlosti koja je zanemarena u sadašnjosti. Imućne porodice iz: Kotora, Dobrote, Perasta i sa Prčnja imale su ljetnjikovce na području opštine Tivat, danas je veliki broj tih ljetnjikovaca obrušen ili više ni ne postoje. Za ovu muzejsku izložbu, slikarka Tanja Nikolić je oslikala porodične grbove, dok je cilj izložbe skretanje pažnje na stanje kompleksa tih porodica i nemarnost prema istima. Bez obzira koliko je neka zajednica osvješćena, kulturna baština je dio identiteta svakoga pojedinca. Baština je neraskidiva materijalna i nematerijalna veza sa prošlim vremenima koja imaju odraz na sadašnjost. Ova ostavština je bogato kulturno nasljeđe koje svjedoči o prošlosti ovog podneblja. Stilizacija grbova se mijenjala kroz epohe, pa se često može sresti da jedan grb ima različitu dekoraciju. Dekoracija i stilizacije grbovnih elemenata dio su slobode izraza umjetnika koji ih radi, dok je sadržaj grba jasan jer se sastoji iz simbola koji opisuju status porodice. Među grbovima je uočljiva i promjena, tokom vremena, jer je porodica promijenila status ili formirala novu granu u porodici.Ovi grbovi rijetko uz sebe nose informacije o vremenu nastanka i autoru. Najčešće su premješteni sa lokacije za koju su pravljeni, pa se tako još više utiče na pouzdanost podataka. Na platnima su predstavljeni porodični grbovi koji su rađeni u kamenu. Pronalasku grba koji će biti naslikan prethodilo je terensko istraživanje. Na više mjesta može se pronaći isti grb, ali sa različitim ukrasima koji ga okružuju ili kamenom od kojega je rađen. Shodno tome, biran je grb koji je najbolje očuvan, kako bi bilo minimalno odstupanja prilikom njegovog prikazivanja. Dočaravajući grbove na platnu, slikarka se odrekla umjetničke slobode i držala se grafičkih prikaza, međutim, njihova pozadina je ta koja im daje efekat mističnoga i tajanstvenoga. Ovaj efekat je važan jer su mnoge priče o tim porodicama ostale pod velom tajni. Svakako, uvođenjem ovakve pozadine u sliku, umjetnica postiže da centralni prizor bude umirujući. Za prelaze iz stvarnog u mistično, Nikolić vješto oslikava svjetlost i sjenku. Posebnu pažnju posvećuje osvjetljenju centralnoga prizora, obavijenog sjenkom prelomljene svjetlosti, koja omogućava efekat trodimenzionalnosti. Igrom svjetlosti i sjenke kontroliše prednje i skrivene prizore koji nisu u prvom planu i na taj način dočarava ljepote oblika u kamenu. Dok su neki grbovi prikazani sa dekoracijom baroknog stila, prilikom prikazivanja drugih je dekoracija izuzeta i sva pažnja usmjerena na sam grb. Ono što ove slike čini još vjerodostojnijim je oslikavanje sa svih strana. Za ove slike nije predviđen ram, platna su na blind ramu, kako bi slike sto više asocirale na kamenu plastiku. Za kolorit grbova korištene su nijanse kamena i preovladavaju zemljani tonovi. Na nekim grbovima umjetnica je koristila stvarne boje njihovog grafičkog prikaza, kao što je slučaj na grbu porodice Pima, gdje je prikaz zlatno-srebrno-plavi, te porodice Drago, gdje je zmaj zlatni, a pozadina grba crvena. Za neke druge Nikolić je po slobodi birala boje kojima je naglasila trodimenzionalnost i kamenu plastičnost. Uvođenjem boje koja je korištena za pozadinu u sam prikaz grba, umjetnica je povezala ovo dvoje u jednu cjelinu. Ovih 20 slika su dio muzejske zbirke JU Muzej i galerija Tivat“ – rekla je gospođa Bošković, koja nam je približila značaj grbova te otkrila brojne zanimljivosti.
Tanja Nikolić je izrazila zahvalnost svima na dolasku i podršci.