Izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom „Terce jadranskih brodica“ otvorena je sinoć u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor. Izložba je ostvarena kao rezultat međunarodne kulturne suradnje na relaciji Krk - Kotor, odnosno suradnje duge već deset godina Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
Izložbu je otvorila Jasminka Lončarević, generalna kozulica Republike Hrvatske u Kotoru, koja je kazala da je uvijek veseli kako kulturna tako i svaka druga suradnja između Kotora i Republike Hrvatske.
„Na radovima su stari brodovi. I to samo pokazuje da, iako danas imamo moderne brodove, kruzere koji fasciniraju svojom veličinom i ljepotom, ono što je nastalo i što je plod ljubavi te što ima svoju pravu vrijednost, nikada ne zastarijeva, naprotiv, s vremenom dobiva na vrijednosti“, istakla je Lončarević.
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović je naglasio neraskidivu vezu između Krka i Kotora, koje spaja kulturna povezanost. „Kotorsko brodogradilište u 15. vijeku izrađuje sve vrste brodova, jedrenjaka, pretežno karavele, ali i brigantine, koke, fuste, gripove, skape, karake i druge. Kotorsko brodogradilište se nalazilo pokraj današnje kafane “Dojmi”, ispred gradskih zidina i bastiona na Škurdi. Pored Kotora i u Perastu su postojala brodogradilišta. A između ostalog, gradile su se cakare, skabe, manje barke i razni tipovi plovila, uglavnom manje nosivosti“, kazao je Radulović.
„Te crteže možemo smatrati najsastavnijim i najtemeljnijim prikazima morfologije naše tradicionalne barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom, već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te duž Sredozemlja, od Lisabona i Barselone do Bresta“, kazala je ravnateljica Centra za kulturu grada Krka Maja Parentić obrativši se posjetiteljima.
Na kraju izlaganja razmijenjeni us prigodni darovi.
Financijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne suradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.
Velimir Salamon rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao i na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio naučne, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe širom zemlje i inostranstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španiji, Grčkoj i Njemačkoj. U Stockholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. stoljeća - Wasa. Projektovao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog istorijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu - EKPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt Baby Boat kojim se pomorsko naslijeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom Faust Vrančić.