Još od prapovijesti  čovjek ima potrebu za komuniciranjem i ostavljanjem podataka o vlastitoj  povijesti i znanjima, koje je stekao za života. Jedan takav vid komunikacije/informacije ostavljali su prapovijesti ljudi na zidovima pećina, kao neizbrisiv trag i dokaz o načinu tadašnjeg života budućim generacijama. Kasnije u Egiptu nastalo je slikovno (piktografsko) pismo, koje se sastojalo od različitih predmeta i životinja; dok je kod starih Sumera razvijeno  klinasto pismo.

Govoreći o samim počecima pisane riječi neophodno je reći da je još prapovijesti čovjek imao potrebu da sačuva svoje znanje od zaborava, ali ne samo trajno čuvanje znanja, već i misli i običaje. Značaj pismenog komuniciranja potiče još iz perioda antike, dok se kasnije javljaju i prve knjige kojima su se prenosile čovjekove spoznaje. Tijekom XVIII. stoljeća pojavljuje se i telegram kao novi, lakši i brži vid komunikacije. Svjedoci smo da je pismo evoluiralo zajedno sa čovjekom. Međutim nije samo kroz evoluciju razvijeno pismo već i čovjekovo mišljenje razmišljanje i poimanje stvari, običaja, života, jednostavno-ljudskog postojanja. Samim razvojem pisma i riječi kao logična posljedica desila se-književnost. Književna djela, kao i svaka vrsta umjetnosti, pratila su razvoj čovjeka i društva u određenim vremenskim epohama, a zajedno sa književnošću razvijale  su se i književna teorija, književna kritika, povijest književnosti i stilistika, koje su se bavile proučavanjem i procjenjivanjem književnog stvaralaštva.

Umjetnička književnost se dijeli na tri roda (liriku, epiku i dramu) koje su se dalje dijelile na književne vrste. Tijekom stoljeća sa razvojem čovjekove misli razvijali su se i različite književne vrste. Umjetnost pisane riječi razvijala se tijekom vremena, dok svako književno razdoblje nosilo je sa sobom vlastiti stilski jezik. Razmišljajući o Hegelovoj tezi o kraju umjetnosti, kao  i promjenama književnih formi, ne možemo se ne  zapitati: šta nas u budućnosti čeka od pisane riječi kao glavnog elementa za oblikovanje pisanog djela?

Svaki vid pisanja, bilo znanstvenih ili umjetničkih djela, je  zapravo neka vrsta prijenosa informacija odnosno čuvanje podataka o ljudskoj povijesti. Danas se komunikacija, prijenos informacija, kao i čuvanje podataka sveo na elektronsku poštu i bazu podataka. Zamjenjujući pismo kao savršenu formu komuniciranja, i telegraf, kao brz prijenos informacija, u suvremenom svijetu, ljudi informacije, znanje, misli, spoznaje, pa čak i emocije prenose preko sms-a, e-maila, viber-a, whatssapp-a i drugih komunikacijskih mreža. I, upravo ta pisana riječ koja je bila glavni “krivac” za nastanak književnog djela, opet se pojavljuje kao glavni akter u gore navedenim komunikacijskim mrežama. Prvi SMS poslat je prije oko 20 godina i od tada njegovi korisnici stvaraju vlastiti jezik; nerazumljiv samo onima koji ga ne koriste. Igra riječima, skraćenice, ali i upotreba žargonskog jezika, stvorili su novi virtualni svijet i jezik, koji je postao svojstven za komunikaciju XXI. stoljeća. Kako se razvijala tehnologija, jezik se mijenjao te slobodno možemo reći da je jezik tehnologije skraćeni i slikovni.

Od prve poslane poruke (dakle prije nekih dvadesetak godina), ljudi su smatrali da će čovjek u mnogome napredovati. I jeste. Ali samo u tehnološkom smislu, dok se u duhovnom unazadio. Otuđenje, koje je prouzrokovao rapidni život, vratio nas je na sami početak. Poruke koje danas mogu napisati i pročitati svi (pismeni i polupismeni), sve više se svode na upotrebu facijalnih ekspresija koje su prezentirane emotikonima, smajlijima i GIF-ovima, koje zamjenjuju riječ a samim tim nas vraćaju na sami početak odnosno prapovijest. Razmišljajući o Hegelovoj tezi o kraju umjetnosti (onakvu kako smo je do sada poznavali) ne preostaje nam ništa drugo nego da se ne zapitamo je li  upravo ta poruka novi vid umjetnosti sačinjen od  jedne jednostavne slike, poput one u prapovijesnim  pećinama, kojom izražavamo trenutnu radnju, stanje, emociju, povijest, jer na kraju slika vrijedi više od tisuću riječi?

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić

 Foto:GoodBarber