Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača obilježava se danas, a predstavnici Ekološkog pokreta Ozon su, tim povodom, pozvali crnogorsku vlast da oblast životne sredine bude u vrhu njenih prioriteta – prenosi portal pcnen.
Veći dio ozonskog omotača biće obnovljen između 2050. i 2075. godine. Očekuje se uspješna obnova omotača nad Evropom, Sjevernom Amerikom i Azijom, na sjevernoj hemisferi, kao i na jugu Azije i Australije, Latinske Amerike i Afrike, na južnoj hemisferi, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije i Program UN za zaštitu prirodne sredine koji danas prenosi onlajn magazin RTCC (Responding to Climate Change). Ovaj izvještaj rađen je povodom dvadesetpetogodišnjice "Montrealskog sporazuma o štetnim supstancama po ozonski omotač" koji je potpisan 16. rujna 1987. godine.

U izradi dokumenta u kojem je učestvovalo oko 250 znanstvenika iz cijelog svijeta, naglašeno je da se obnavljanje ozonskog omotača nad Antarktikom, gdje se nalazi jedna od ozonskih rupa veličine SAD, vjerovatno trajati do 2065. godine zbog specifičnih klimatskih uvjeta.Prema podacima koje je prezentovala NASA, količina, vrijeme i pozicija istanjenog sloja ozona stalno se menjaja.Veću istanjenost na Južnom polu uzrokuju isključivo meteorološke pojave, pa je tako zbog nižih temeperatura omotač tanji iznad Južnog pola (Antarktika) nego iznad Sjevernog pola (Arktika).
Montrealski sporazum koji do danas ima 196 zemalja potpisnica iz cijelog svijeta, značajno je doprinio smanjenju proizvodnje i potrošnje štetnih hemikalija sa dugim atmosferskim životom koje uništavaju ozon. Polazeći od značaja očuvanja ozonskog omotača Generalna skupština UN je, na svom 49. plenarnom zasjedanju 19. prosinca 1994. godine, proglasila 16. rujna Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača.
"Tokom prethodne decenije, stratosferski ozon u antartičkom i arktičkom regionu, kao i globalno, više se ne povećava, iako će biti potrebno još nekoliko decenija da se stanje omotača vrati na period prije 1980-tih", izjavio je Gir Braten, viši znanstveni saradnik pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji(WMO) povodom objavljivanja izvještaja. Braten je dodao da "svijet može biti zadovoljan, jer je Montrealski protokol bio taj sjajni trenutak kada su u kriznoj situaciji političari poslušali naučnike, uprkos snažnom protestu hemijskih industrijskih giganata".
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici su utvrdili da supstance koje su po svom kemijskom sastavu halogeni ugljovodonici, i čiji je komercijalni naziv freoni, oštećuju ozonski omotač. Tih godina su skoro svi frižideri, klima-uređaji, razni sprejevi, aparati za gašenje požara i drugi uređaji koristili freone u svom radu. Zahvaljujući udruženom radu Međunarodne zajednice, kojom su rukovodile Ujedinjene nacije, a na osnovu Montrealskog sporazuma, stanje je znatno popravljeno.
Primjer zaštite ozonskog omotača je vrlo poučan, kako u pogledu nebrige prema planetarnim resursima, tako i u pogledu uspješnog djelovanja međunarodne zajednice i dobre saradnje razvijenih i zemalja u razvoju u okviru Ujedinjenih nacija. S obzirom na to da supstance koje oštećuju ozonski omotač dobrim dijelom utiču i na klimatske promjene, njihovo izbacivanje iz upotrebe stavlja Montrealski sporazum u prvi plan i u pogledu zaštite klime i održivog razvoja o čemu je bilo riječi tokom konferencije UN "Rio+20″ koja je održana u lipnju 2012. u Brazilu.
Ovaj međunarodni sporazum usvojen 1987. godine u okviru Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača, stupio je na snagu 1989. godine i predviđa postepeni prekid proizvodnje materija štetnih po ozonski omotač.
Ozon je gas sačinjen od tri atoma kiseonika i vrlo je rijedak u atmosferi. Uglavnom se nalazi u stratosferi na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine. Ozonski omotač štiti živi svijet na našoj planeti od štetnih sunčevih zračenja koja dovode do brojnih bolesti, promjene klime i poremećaja u globalnog ekosistema.
/www.pcnen.com/