Knjiga Slobodana Prosperova Novaka "Boka kotorska – Od kampanela do kampanela" predstavljena je sinoć na štandu nakladnika AGM na Interliberu u Zagrebu.
Na predstavljanju knjige istaknuto je kako Novak grupira važna pomorska mjesta i gradove Boke kotorske i širega Crnogorskog primorja te pokazuje kako se taj istodobno zatvoreni i otvoreni povijesni prostor mijenjao zajedno s poviješću svijeta s kojim je bio u stalnom doticaju.
Posebnu pozornost Novak posvećuje hrvatskom, odnosno katoličkom elementu Boke kotorske, čiji su moreplovci, knezovi, gospoda i sveci utkali Bokokotorski zaljev na raznolike karte svijeta, rečeno je.
Stalno u igri između Venecije i Turaka, građani i vlasti Kotora znali su, slično kao i Dubrovčani, odrediti mjeru stvari prema kojoj su čuvali, izgrađivali i osmišljavali prostor vlastita življenja.
Istaknuto je i kako putujući od mjesta do mjesta Novak stalno kao vertikalu prostora prepoznaje i opisuje upravo zvonike koji svoj glas pronose podjednako poviješću i sadašnjošću.
Predstavljanju knjige nazočio je i autor Slobodan Prosperov Novak.
U knjizi "Boka kotorska – Od kampanela do kampanela" (239 str.) Novak piše o prvim stanovnicima Boke kotorske, antičkom Risanu, Kotoru, katedrali svetoga Tripuna, Pavlu Butorcu, Crkvi Svete Marije s grobnicom mistične blaženice Ozane, Vasku Lipovcu, manjim romaničkim kotorskim crkvicama, gotičkom reljefu u gradskim vratima te ostalim kotorskim crkvama, Ivanu Boni Bolicisu, palačama kotorskih patricija, Viktoru Vidi, Bokeljskoj mornarici, otočićima bokokotorskog fjorda, Perastu kao kolijevki bokeljskih pomoraca, njegovim crkvama, arhivu i umjetničkoj zbirci obitelji Balović, rodu Zmajevića, dobrotskom vijencu kapetanskih kuća, pjesmaricama dobrotskih mornara, crkvi svetoga Eustahija u Dobroti, don Branku Sbutegi, Prčnju, manjim naseljima Bokokotorskog zaljeva, Herceg-Novom i malom fratru čudotvorcu, Tivtu, Bogdašićima, Budvi, Stjepanu Zanoviću, Paštrovićima, Baru, Dukljaninu te martolozima iz Ulcinja.
Slobodan Prosperov Novak (1951.) redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu. Autor je više knjiga posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti.
Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog PEN-a (od 1990. do 2000.) pa je sa suradnicima 1993. u Dubrovniku organizirao 59. svjetski kongres PEN-a. Godine 1998. osnovao je Mediteranski institut Grga Novak na Hvaru.
Od 2001. predaje južnoslavensku filologiju na odsjeku za slavistiku Sveučilišta Yale u New Havenu, SAD. Profesor je hrvatske književnosti na Sveučilištu u Splitu i predavač na tamošnjim odsjecima talijanistike i anglistike.
Priredio je brojna izdanja hrvatskih pisaca, autor je niza sveučilišnih i školskih hrestomatija, a ostvario je i niz multimedijalnih projekata, među kojima su najvažnije kazališne predstave "Ecce homo" i "Kako bratja prodaše Jozefa" na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985. i 1990.,te velika izložba "Gundulićev san" 1989. u Muzejskom prostoru u Zagrebu.
Među mnogobrojnim objavljenim knjigama izdvajamo: "Dubrovački eseji i zapisi", "Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića", "Vučistrah i dubrovačka tragikomedija", "Komparatističke zagonetke", "Zašto se Euridika osvrnula", "Planeta Držić, "Dubrovnik iznova", "Kad su đavli voljeli hrvatski", "Hrvatski pluskvamperfekt", "Figure straha", "Povijest hrvatske književnosti" (tri sveska), "Kratka povijest avanturizma", "Zlatno doba", "Povijest hrvatske književnosti" ...
(Hina)