Domaćica

Nedavno je počela sezona svima omiljenih tikvica. Iako se radi o voću, većina nas ih tako ne doživljava i naziva ih povrćem.

Tikvice, kao i sve tikve, potječu iz Amerike, a čovječanstvo ih konzumira već više od 10000 godina.Smatra se da je današnja sorta tijekom godina razvijena u Italiji.

Tikvice imaju malo kalorija, a puno nutrijenata. Odlična namirnica za mršavljenje jer ispunjava želudac i time daje sitost.

Drage domaćice, već smo govorili o domišljatosti i umijeću našega bokeškoga naroda, da od obične trave napravimo 200 ukusnih jela. Inspiraciju za gastro novitade pronalazimo svakodnevno, kad god se zapitamo što ćemo sutra za objed.

Drage domaćice, subota je dan od fešte u Tivtu gradu. Pine se svečano otvaraju; pjeva ona mala, šesna plava što je odrasla u Magazinu, a cijeli će se trg od kulture šarenit trpezama s kojih će se posjetiteljima smješkat kraljica svih trava - ŽUĆENICA.

Njoj smo već posvetili jednu Domaćicu, ali kako se primakla fešta zasluženo ćemo joj dati još malo prostora. Nećemo duljit s pričom, nego donosimo nekoliko rićeta, da vam pomognemo odlučiti što biste mogli parićat i učinjet ovu feštu bogatijom sa po kojim pjatom.

Iako naši ribari u nazivu za morska bića ne prave neku izravnu razliku između ribe i glavonožaca, znanost i gastronomija odvajaju te dvije skupine podvodnih stanovnika, kojima možemo još pridodati školjke i rakove. No, današnja priča izravno je vezana uz glavonošce.

Mediteranska mušulja ili dagnja je školjka koji živi u Mediteranu, uključujući i Jadranskom moru. Samoniklu mušulju nalazimo uzduž istočne obale Jadrana. Naselja mušulja uglavnom su gusta i dosta prostrana. Osim jadranske mušulje koja inače obitava duž cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, nalazimo je uz  obalu Francuske, Nizozemske, sve do Sjeverne Irske.

Identitet jednoga naroda čine jezik, kultura i običaji. Međutim, kad zagrebemo malo, vidimo da mimo jezika možemo pogoditi tko je koje narodnosti. Recimo, kada kažemo pizza, svakako da nećete pomisliti na Nijemce. Ili recimo tortilja, ne biste pomislili na Kinu ili Rusiju. Za hamburger pak možemo zahvaliti Nijemcima.

Dubrovačka rozata, poznata i pod nazivom rožata ili rožada, tradicionalna je dubrovačka poslastica posebice omiljena u ljetnim mjesecima. Radi se o kremi sličnoj poznatom crème caramelu, a ime je dobila prema dubrovačkom likeru od ruža, poznatijem kao rozulin, koji se koristi za aromatiziranje ovog ukusnog deserta. U novije vrijeme se umjesto rozulina često koristi rum.

Miris i okus bokeške kužine upravo je među travama koje rastu na padinama ovih planina koje nas okružuju. Biljka koju nalazimo kao dosadni korov, za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Cvjeta u travnju i svibnju na svim međama, livadama i travnjacima. Nekrunisana carica svih trava kod nas, tzv. talijanska salata, maslačak, divlji radić, cikorija, a kod nas ŽUĆENICA.

Bogatstvo primorske kužine je zaista nemjerljivo. Stotine, ako ne i tisuće recepata slatkih i slanih delicija ostavile su nam naše drage bake i mame. Ali ono što je najvažnije, naučili su nas da valoriziramo ono što nam priroda direktno daje. Mi u Boki imamo sreću što smo primorska regija, te dosta namirnica možemo crpiti iz mora. Ovog puta su nam škampi na meniju, ali prije nego ih sparićamo na buzaru, evo nekoliko informacija tko su i odakle su ovi rumeni i ukusni račići.

Jedna od najpopularnijih morskih riba i vrsta koja se jede stoljećima je orada.

Orada je riba iz Jadranskog mora, veoma cijenjena u mediteranskoj kuhinji. Jako je popularna i zahvalna za uzgajanje zbog toga što se lako prilagođava raznim uvjetima i manje slanoj vodi. Prepoznatljiva je po tamnoj mrlji kod škrga i zlatnoj liniji među očima.