Bogatstvo primorske kužine je zaista nemjerljivo. Stotine, ako ne i tisuće recepata slatkih i slanih delicija ostavile su nam naše drage bake i mame. Ali ono što je najvažnije, naučili su nas da valoriziramo ono što nam priroda direktno daje. Mi u Boki imamo sreću što smo primorska regija, te dosta namirnica možemo crpiti iz mora. Ovog puta su nam škampi na meniju, ali prije nego ih sparićamo na buzaru, evo nekoliko informacija tko su i odakle su ovi rumeni i ukusni račići.

Škampi obitavaju uz istočne obale Atlantika od Islanda i Norveške na sjeveru do Portugala i Maroka na jugu. Škampi iz svjetskih mora narančasto su ružičaste do svijetlosive boje.

Škampa ima diljem Sredozemnog, pa i Jadranskog mora u kojem su najgušće populacije oko otoka Jabuke, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru. Posebno je cijenjen škamp iz Jadrana, ne samo zbog čistoće mora, već i njezine temperature te same klime koja škampu dozvoljava tanku opnu i manje mišićno tkivo. Velika je razlika između škampa koji se love vršom i onih koje s morskoga dna "pokupe" mreže kočarica. Mreža ne bira, nego kupi sve što se nalazi na morskom, pa su tako ulovljeni ribe i škampi često istučeni. Tijelo škampa je duguljasto, ružičasto-narančasto-bijele boje, vitko i bočno spljošteno. Glava i prsa su povezana, rep se sastoji od kolutića, a završava lepezom. Uz noge iz donjeg dijela prsišta izlaze kliješta koja postrance imaju  red  bodljikavih izdanaka.

Na pitanje koji je najbolji jadranski specijalitet, većina će ljudi bez oklijevanja odgovoriti: škampi. Izgleda da se svi slažu s tvrdnjom da je najukusniji škamp na svijetu onaj "iz plavoga mulja Kvarnerskog zaljeva".  Brojni svjetski gurmani spremni su platiti za kvarnerski škamp više nego za bilo koju drugu vrstu te delicije.

Najvjerojatnije je  da je današnji jadranski škamp umjetno naseljen u Jadran, odnosno da je donesen iz Norveške, što je ustanovljeno analizom prije tridesetak godina. Ovdje je zbog toplijeg i plićeg mora njegov oklop tanji, a meso puno okusa.

Što se tiče energetske i  nutritivne vrijednosti škampi, nakon tune oni su jedan od najpopularnijih plodova mora u svijetu. Preporuča se da ih što češće uključite u prehranu, jer se u onim zemljama gdje se jedu svježi morski plodovi živi zdravije i duže.
Energetska vrijednost 100 g svježih škampa iznosi 106 kcal/444 kJ, od toga sadrži 20% proteina, 2% masti i 1% ugljikohidrata. Također su bogati omega- 3 masnim kiselinama.

Buzara od škampa je poznati jadranski specijalitet, a jedno je od tradicionalnih i omiljenih ribarskih jela baš zbog svoje jednostavne pripreme. Buzara je ranije označavala gvozdenu posudu s ručkom, Kotao u kojem su ribari na barkama pripremali jelo. Dakle sud za pripravu jela dao je naziv načinu spremanja hrane, a vremenom se na staro ime posude i zaboravilo.
Evo što je potrebno za buzaru od škampa:

Škampi su ukusna, nutritivna i ljekovita niskokalorična hrana, njihov bogat sadržaj proteina čini ih izvrsnom alternativom mesu, a prednost je i to što imaju mali udio masti. 
Neki izbjegavaju škampe, jer sadrže povećanu količinu kolesterola, međutim to nije posve opravdano. Jedna znanstvena studija uspoređivala je prehranu sa škampima i prehranu koja uključuje jaja i pokazalo se da škampi imaju manji omjer dobrog i lošeg kolesterola  od jaja, i zanimljivo daju manju količinu LDL ('lošeg') kolesterola, a veću količinu HDL ('dobrog') kolesterola od jaja. Osobe koje su konzumirale škampe imale su i manji udio triglicerida u krvi. 

Obrok od 120 g škampa osigurava oko 30% preporučene dnevne količine vitamina B12 koji održava razinu homocisteina, koji je rizični faktor za kardiovaskularne bolesti. Škampi poput većine morskih plodova sadrže i omega-3 masne kiseline, koje također ljekovito djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sustava. 

Škampi mogu pripomoći i u borbi protiv Alzheimerove bolesti, jer kako pokazuju brojna istraživanja, hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline pospješuje protok krvi, što povoljno djeluje na hormone i imunološki sustav čime se pospješuje funkcija mozga, što na preventivnoj razini može usporiti degenerativne bolesti mozga, kao što je demencija. 

Eto drage domaćice, jeste da ćete pomisliti da je ovo vrlo skup način prehrane, koji nikako ne paše uz našu prosječnu zaradu i mjesečnu potrošačku korpu, ali sve ima svoju cijenu, a kažu da zdravlje na usta ulazi.
U svakom slučaju, korisno je znati kolika je kvaliteta namirnica koje se kriju iza tih primamljivih mirisa začina.
Do sljedećeg utorka, Dux domaćica vam želi dobar tek!