Predstavljanje Muljanskog kantuala održano je sinoć nakon svete mise, koju je predvodio biskup kotorski monsinjor Ivan Štironja. U Muljanskom kantualu  su  sakupljene i objavljene skladbe o. Konrada Eberta napisane za Župu Muo prije više od 130 godina. Ove vrijedne kompozicije po prvi puta su nazočni bili u prilici  čuti na mjestu za koje su izvorno nastale: u crkvi Pomoćnice Kršćana i kontekstu liturgije kada  se izvela i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice Kršćana) skladana za muljansku župnu crkvu i njezin tadašnji zbor.

Pjevački ansambl iz Zagreba pod ravnanjem mo. Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju prof. Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice koncertno je   izveo  dio skladbi objavljenih u Kantualu na oduševljenje prisutnih.

O knjizi su govorili: mr. Marija Mihaliček ispred nakladnika – Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj, mo. Robert Homen, dirigent,kao  i don Robert Tonsati, župnik Mula i urednik Kantuala.

Moderatorica programa je bila Sandra Pasković, koja nas je uspjela vratiti u prošlost, podsjetiti na Muo, čijom   se prošlošću danas ponosimo.

„Želim pozdraviti sve vas u ime Ogranka MH u Boki kotorskoj, u ime svih članova svoje osobno ime  i izraziti zadovoljstvo i čast što je naš Ogranak suizdavač Muljanskog  kantuala. Dobro je znano da MH svoju misiju promoviranja hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, već točno 180 godina potvrđuje, svjedoči i širi pisanom riječju.  Matica hrvatska, najstarija kulturna institucija hrvatskog naroda  u prošlosti i danas, nastojala je da svojom kulturnom misijom dopre do svih krajeva  gdje žive Hrvati, pa tako i u Boki kotorskoj. MH je osjećaj pripadnosti budila, hrabrila, afirmirala, čuvala hrvatsku baštinu i pomagala da se osvijesti njen značaj. Na tom tragu djeluje i bokeljski ogranak MH, a ova knjiga koju večeras predstavljamo je najbolja potvrda.  Muljanski kantual je precizno izabran naziv  za zbirku liturgijskih skladbi, koja je nastala krajem XIX. stoljeća, a  posebno je namijenjena za  muljanski crkveni zbor. Muljanski kantual je   nositelj autentičnih vrijednosti glazbene baštine u riznici duhovne kulture Hrvata Boke kotorske, a  kad promišljamo o toj duhovnoj (nematerijalnoj ) ostavštini  Mula možemo utvrditi da se sačuvala u vjerskim običajima - štovanju Blaženog Gracije,  BDM i ostalih svetaca,  tradicijskim običajima vezanim za more i ribanje kao gotovo jedinog izvora egzistencije u prošlosti.  Kulturnu ,civilizacijsku i nacionalnu osobenost su Muljani odnjegovali i pjevanjem  u crkvenom zboru, u harmoniji glasova i orgulja.  Okolnost da je muljanska župna zajednica prije više od 120 godina imala vlastiti program crkvene glazbe čini da se Muo može smatrati središtem sakralne  glazbene umjetnosti Boke kotorske. Građa koja se nalazi između korica ove knjige osvjetljava Muo i njegovo zanemareno nasljeđe, koje je  uvijek u sjenci raskoši Prčanja, Perasta i Dobrote. Pred nama je zbirka skladbi, sretno nazvana Muljanski kantual, autora skladatelja   oca Konrada Ebera, koji je osam godna od 1888.-1895., skladao i uvježbavao glasove muljanskih ribara, ispunjavajući zavjete svoga reda – da bude s narodom i jača njihovu snagu vjere. Od ranije poznata povijest glazbene tradicije Mula, kroz djelovanje Hrvatskog pjevačko društvo Zvonimir, doticala se i ličnosti ovog franjevca – mučenika - skladatelja zahvaljujući istraživačima (M.Milošević, S. Obad) dobila je ovim izdanjem najuvjerljiviju potvrdu o kulturološkoj pojavi i sretnom ishodu susreta Muljana  i učenog franjevca iz samostana sv. Nikole sa Prčanja. I dok je njegova himna Blaženom Graciji i danas živa, ostale skladbe su ostale nepoznate,  do dana  kada je knjižicu sa prepisima skladbi  otkrio don Robert Tonsati. Točnije do dana kad velikim naporom  njegovim i uvaženih muzikologa iz Hrvatske  pretočene u knjigu. Tako je glazbeno nasljeđe Mula, najvrjednijeg  segmenta  kulturne prošlosti i duhovnosti, spašeno iz tame gdje je bilo   osuđene na zaborav. Muljanski kantual donosi transkribovane notne zapise koji će sada  čitljivi, potaknuti muzikologe na dalja tumačenja, a skladbe izvoditi na Mulu i drugdje ispunjavajući  svetu dužnost približavanja Bogu i spoznaji tajne vjere. Ono što knjigu čini kompletnom je, uvodni tekst u kome je dat   povijesni  kontekst. Urednik don Robert Tonsati donosi sažetu kulturnu povijest Mula, objašnjava  crkvene prilike župe Muo  u 19. stoljeću  i organizaciju liturgijskog života,  u čijem središtu je štovanje Blaženog Gracije, koje uključuje i povijest crkvenog zbora i hrvatskog pjevačkog društva Zvonimir. Donosi, na temelju arhiv. izvora, literature i tadašnjeg tiska  svjedočanstvo  o Mulu i njegovim  žiteljima, o  njihovom životu, navikama i kulturnim  potrebama u  vremenu  XIX. stoljeća bremenitom društvenim i političkim previranjima (a koje to  vrijeme u Boki nije?), o zajednici miroljubivih i skromnih  ljudi, nadaleko čuvenih ribara koja i danas istrajava zaštićena snagom vjere i ufanja  u svog Blaženika.  Likovno oblikovanju knjige  korespondira sa vremenom nastanka zbornika liturgijskih skladbi i djelovanja oca. Ebera , stare fotografije, prizori Mula prate uvodni tekst. Detalji na koricama podsjećaju nas na neraskidivu povezanost  i preplitanje: uz portret skladatelja, su prepoznatljivi elementi sa kovčega Blaženika, na fotografiji , ornamentu i vinjetama na stranicama knjige. Muljanski kantual je dar crkvi i vjernicima, na  ponos kotorskoj Biskupiji, Muljanima, Kotoru i Boki kao  izuzetan i vrijedan dokaz duhovnog nasljeđa koje baštinimo. Dozvolite mi da kažem, u ime  Matičinog ogranaka iz Boke - izdavača Muljanskog kantuala  da ovo svoje najvrijednije izdanje prinosimo velikoj kulturnoj svetkovini  obilježavanju 180. godišnjice Matice Hrvatske, kojoj su u prošlosti, u   godinama početaka i velikog kulturnog zamaha, svećenici Kotorske biskupije bili potpora“ – rekla je u svom obraćanju gospođa Mihaliček   te zahvalila don Robertu na ovom poduhvatu, kao i Kotorskoj biskupiji na moralnoj i financijskoj pomoći, a posebno  i Središnjem  državnom  uredu za Hrvate izvan RH, koji je omogućio realizaciju projekta.

Poznati dirigent Robert Homen je rekao kako je na poziv don Roberta osjetio veliki  ponos i radost zbog oživljavanja kulturne baštine sa ovog podneblja, kao rođeni Kotoranin, kojem su Boka i Kotor uvijek bili u srcu, bez obzira što živi i  stvara u Zagrebu. Rekao je kako je   sve bilo  vrlo zahtjevno, ali trebalo je dosta vremena, da bi se na pravi način odgovorilo zahtjevnosti ovog djela. Zahvaljuje don Robertu, jer ga čini sretnim, ponosnim, zbog povijesnog momenta, kojem je doprinio. Dirigent Homen također zahvaljuje  svim prijateljima i kolegama, koji su se odazvali pozivu i sudjelovali u projektu.

Na kraju, nazočnima se skromno i emotivno obratio don Robert, koji je kazao kako note neće doprijeti do svakoga, zato ih treba pustiti da govore i uprizore što je u Župi Muo bilo prije toliko godina. 

„Ono što smo naslijedili  treba braniti.  Ne od zuba vremena, već  od zuba  primitivizma.  Smatram problematičnim da se olako shvaća naša kultura i baština“.

Don Robert  nas je zapitao svojim obraćanjem koliko u biti  se sjećamo i pridajemo značaj ljudima, koji su oblikovali našu prošlost i povijest.

Osvrće se na značaj don Antona Kosovića i oca Konrada Eberta i na činjenicu da se ne smiju zaboraviti oni koji su postavili na noge cijelu kulturnu povijest malog mjesta.

Ovaj duhovni i kulturni događaj svojim pokroviteljstvom podržali su Općina Kotor, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Matica Hrvatska.

Među prisutnima su bili i : generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević,  ministar bez portfelja u Vladi CG Adrijan Vuksanović, kao i predsjednik HNV – a Zvonimir Deković.