Jučer je proslavljen blagdan Gospe od Zdravlja u istoimenoj kotorskoj crkvi. Don Robert Tonsati je, u svojoj propovijedi, vjernicima pojasnio zašto se ovaj blagdan naziva upravo Gospa od Zdravlja: „To je zato što u Veneciji pod čijom smo i mi vladavinom bili je izbila velika kuga 1630., i gotovo je desetkovano stanovništvo Venecije; izgubili su nadu da će ikakav spas doći. Tada su se vlasti sjetile da trebaju moliti Blaženu Djevicu Mariju da ih spasi od te pošasti. Rekli su kao zavjet da će graditi crkvu, koju su izgradili godinu dana kasnije, predivnu crkvu Gospe od Zdravlja. Opet vidimo – vjera! Vjera u Marijinim roditeljima, vjera u stanovnicima Venecije. I ta vjera je zapravo ono što pokreće, ono što čini da se prime milosti otkada ih tražimo sa iskrenom vjerom. Gospa je uslišila molitve Venecijanaca, i nakon što su podigli crkvu prekrasnu crkvu Santa Maria della Salute, poslije su u cijeloj Dalmaciji i u Kotoru podigli crkve Gospe od Zdravlja“. Don Tonsati se osvrnuo na put koji vodi do kotorske crkve Gospe od Zdravlja te je istakao da se ništa u životu ne može postići bez napora, da trebamo biti svjesni da sva patnja, strahovi i bol nisu uzaludni, jer Bog razumije i nagrađuje našu vjeru. Također je istakao potrebu za zahvalnošću za sve što nam je naš Spasitelj dao, kao i da posebno treba cijeniti zdravlje, jer čovjek ne zna što ima dok ne izgubi.

„Visoko oko 260 metara, uzdiže se nad Kotorom brijeg Svetog Ivana, u narodu poznatiji kao Sanđovani (San Giovanni). Ime mu potječe od istoimene crkvice koja, se prvi put spominje 1440. godine, sve do druge polovice XIX. stoljeća nalazila se u glavnoj gradskoj tvrđavi na samom vrhu brijega, te je bila posvećena sv. Ivanu Krstitelju i služila je za potrebe vojske koja je čuvala gradske zidine.
Negdje na pola puta ka kotorskoj tvrđavi, uzdiže se u Boki poznato Gospino svetište, u starije vrijeme zvano Gospa od Počivala, a od druge polovice XVII. stoljeća Gospa od Zdravlja. Crkva je građena u XV. stoljeću, u arhivskim dokumentima prvi put se spominje 1518.godine. Ima otvoren duboki trijem u formi prelomljenog gotičkog luka i nadsvođena je gotičkim svodom, ostali dio građevine pripada baroku. Skromnih je dimenzija, bdije nad gradom upotpunjujući veličanstvenu arhitekturu prirode i čovjeka. Posvećena je Prikazanju Blažene Djevice Marije u hramu i na poseban način slavi se kao Gospa od Zdravlja 21. XI. Uz crkvu se u XVI. stoljeću spominje i isposnička ćelija kotorske Bernardine koja je, kao i Bl. Ozana uz crkvu sv. Pavla, uz ovu crkvu provodila svoj život u strogoj pokori i molitvi. U prvoj polovici XVIII. stoljeća sagrađen je i zvonik, u kojem se nalaze tri zvona izrađena u glasovitoj ljevaonici zvona DePoli iz Vittorio Veneta (Italija). U crkvi se nalazi grobnica poznate kotorske obitelji Bolica, a pred crkvom grobnica kotorskog građanina, grofa Antona Lukovića. Iz latinskog natpisa na njoj, razaznajemo da on nije zaboravio svoje u životu, pa ni oni njega nisu zaboravili poslije smrti. U crkvi je veoma lijepi mramorni oltar, koji je urađen u Veneciji od strane mletačkog kipara Bernarda Tabacca, oko 1700. godine. Na oltaru su dva kipa, jedan sv. Tripuna zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije i drugi sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije,kojoj je Kotor dugi niz stoljeća pripadao geografski, civilizacijski i vjerski. Čudotvorna ikona Gospe od Zdravlja rad je mletačko-kretske škole i datira iz  XVI. stoljeća, a danas se čuva u riznici kotorske katedrale. Srebrni okov ove ikone je iz prve polovice XVIII. stoljeća“.