Država Crna Gora, kao i sve druge europske države, morala je urediti i donositi zakon o vjerskim zajednicama, a svi problemi koji su se javili treba da se riješe dijalogom – poručio je u izjavi za Pobjedu nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rrok Gjonleshaj.

- Puno godina je rađeno na tom zakonu. Da li je to najbolje moguće rješenje ne bih se sad o tome izjasnio. Jedino znam da u svijetu ništa nije savršeno, jedino Bog je savršen. Država Crna Gora i svi rukovodioci države, kao i svi mi koji upravljamo vjerskim zajednicama moramo imati u obzir dobrobit stanovnika i vjernika u Crnoj Gori. I mi, svi mi, pripadamo ovoj državi jer živimo i djelujemo ovdje. Ako smo svjesni toga, i ako želimo dobrobit svim stanovnicima, građanima i vjernicima, a dužnost nam je, i to sveta dužnost da sačuvamo mir i slogu, da sijemo i svjedočimo ljubav Božiju, trebamo naći vremena, volju i spremnost susreta, razgovora, rasprava i donijeti zajedničke odluke – istakao je naš sagovornik.

Nadbiskup barski je kategoričan da se mora „sjesti za stol, mora se razgovarati“.

- Ulice ne rješavaju bitne stvari, to rješava dobra volja, raspoloženje i spremnost na dijalog. To rješava samo zajednički jezik i to jezik ljubavi. Isus je rekao: „Pomiri se sa svojim protivnikom dok si na putu“ – naglasio je on.

Rrok Gjonleshaj naglašava da se „nijedna strana ne bi trebala pozvati samo na to 'pravo'“.

- I nijedna strana ne smije sebi dati za pravo da čini nepravdu. Stari Rimljani su rekli: „Tko tjera pravdu, već čini nepravdu“. Nikome se ne smije činiti nepravda, nijedna strana ne smije činiti nepravdu; niti zloupotrijebiti svoj uticaj; niti oni s državnim uticajem, niti mi s duhovnim uticajem. Svi se mi, zajedno moramo angažirati da među ljudima sačuvamo mir i bezbjednost – poruka je nadbiskupa barskog.

Katolička crkva će, kako kaže, kroz dijalog sa državom poušati da riješi sva sporna pitanja vezana za Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

- Nijesmo protiv Zakona. Imamo dosta toga što će morati da se riješi podzakonskim aktima. Baza za razgovore je Temeljni ugovor sa državom koji smo potpisali. Moramo raditi na tme da osiguramo dokaze i mi ćemo dokazati vlasništvo. Imamo dokaze – ističe Gjonleshaj.

Napominje da je Katoličkoj crkvi sporan kratak rok, godina, da se imovina popiše.

- Godina nije dovoljna. Ne može se stići u tom roku. Imamo i druge obaveze. Vjerske i ostale obaveze. Tražićemo produženje roka, vjerojatno. Moramo biti strpljivi. Da se smiri situacija. Vjerujem da država neće biti protiv da se produži rok – zaključio je naš sagovornik.

Jedina od vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali i najveća, koja se protivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i traži njegovo ukidanje je Srpska pravoslavna crkva. Oni već treći mjesec organizuju takozvane protestne molebane i litije, u početku svakodnevno, a od 7. januara četvrtkom i petkom, u skoro svim gradovima naše zemlje. Poglavar SPC u Crnoj Gori mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je sa jednog od tih skupova da „ili će se Zakon ukinuti, ili će pasti Vlada“.

Vlada je pozvala SPC na dijalog, a sastanak je organizovan 14. februara. Dogovoreno je da se razgovori nastave na ekspertskom nivou. Do danas, prema saznanjima Pobjede, nije bilo nastavka razgovora.

Protiv Zakona su i prosrpski blok u našoj zemlji, zvanična Srbija, vlasti entiteta BiH Republika Srpska, a protivi mu se i Rusija.

SPC, prosrpski blok u našoj zemlji, Srbija, entitet BiH Republika Srpska i Rusija ubjeđuju građane Crne Gore da je namjera Zakona da se Srpskoj crkvi oduzme imovina, što nije tačno. Zakonom je precizirano da će se u vlasništvo države prepisati crkvena imovina, među kojom je crnogorska kulturna baština, koja je do 1918. pripadala državi. SPC je, uz podršku službenika Uprave za nekretnine, u posljednjih 30 godina uspjela da nezakonito na sebe prepisše skoro sve pravoslavne manastire i crkve u zemlji, ali i ostalu imovinu – livade, pašnjake šume, groblja. Prepisali su na sebe čak i neke katoličke crkve.

Oprez, na skupovima nijesu samo oni koji vole državu i crkvu

Nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rrok Gjonleshaj ističe da „imajući u obzir da su učesnici litija stanovnici, građani, državljani Crne Gore“, on smatra „da oni vole svoju državu i svoju crkvu i neće joj nanijeti nikakvo zlo“.

- Tako bi to trebalo smatrati i upravitelji države, kao i upravitelji vjerskih zajednica – organizatori litija. Ali, moramo biti oprezni, jer u takvim skupovima nijesu uvijek okupljeni samo oni koji vole državu i vole crkvu. Među njima ima onih koji su samo znatiželjni, kao i oni koji istinito ne vole ni državu ni crkvu, niti su pravi vjernici. Oni koji imaju neke lične interese, kojima ne odgovara mir i stabilnost – upozorio je on.

Gjonleshaj ističe da lično nije za protestne skupove.

- Ali, s obzirom da živimo u jednoj demokratskoj državi smatram da svatko ima pravo iskazati svoje nezadovoljstvo – naglasio je on.

Izvor: Pobjeda