Kao jedno od sredstava vizualne komunikacije- plakat svoju priču započinje još u rimskom dobu kada su objave ispisivane na zidovima ili drvenim pločicama. U srednjem vijeku plakati su bili ispisivani rukom, dok pojavom tiska započinje i njegova šira upotreba. U XVI. stoljeću njegova pojava je u obliku letka, sa tekstom i crtežima koje se rade u drvorezu ili bakrorezu, dok svoju pojavu u XVII. i XVIII. stoljeću obilježava kao politički letak s karikaturama, a najčešće u Engleskoj i Francuskoj. XIX. stoljeće je ipak vrijeme kada plakat doživljava svoj prvi polet: usavršavanjem tehnike višebojne litografije i stvaranjem novog stila plakata, elegantnog i duhovitog, dobivamo jedan sasvim novi način prenošenja obavijesti. Za razvoj i dalje širenje plakata najviše možemo zahvaliti Anriju de Tuluz Lotreku, koji je dodatno razvio tehniku litografije. U tom periodu oblikovanjem plakata počinju da se bave umjetnici i primijenjeni grafičari, dok 20. stoljeće donosi rusku avangardu, koja sa sobom nosi izrazito uspješno likovno rješenje plakata.
Plakat je danas efikasno rješenje prenošenja obavijesti: kombinacijom slike i teksta (u omjeru 70:30) stilizacijom slova, ali i upadljivim koloritom, privlače pozornost promatrača tjerajući ih da priđu bliže i pogledaju o čemu je riječ. Upotreba plakata je danas postala svakodnevna, gotovo i komercijalna, s obzirom na njegovu svrhu: reklamiranje određenog proizvoda ili brenda.
Ovih dana posebnu pozornost imaju plakati izloženi u holu tivatskog Centra za kulturu. Naime riječ je o projektu koji kaže da “ovdje se stvaraju trajne vrijednosti”, a stvara ih unazad dvadeset godina Centar za kulturu Tivat. Povodom dvadesetogodišnjice kazališne produkcije ove ustanove kulture, a uslijed spriječenosti zbog zdravstvene situacije, autor ove izložbe direktor Centra za kulturu Neven Staničić, u središte zbivanja stavlja upravo-plakat. Ovom izložbom on je na zanimljiv, moderan i primamljiv način spojio dvije grane umjetnosti: likovnu i kazališnu umjetnost. Međutim, Staničić nije samo autor izložbe već i idejni tvorac gotovo svih plakata koji su pratili kazališne predstave u produkciji tivatskog Centra za kulturu (osim plakata za predstave: Pazi zebru gazi, San ljetne noći, Koštana i Penelopijada). Pored Nevena Staničića njegovi suradnici u dugogodišnjem kreiranju plakata su i Goran Radović Žorž i Ivan Radulović.
Plakati koje je Staničić kreirao i prezentirao u prostoru obilježavaju povijest Purgatorija: on na jedan virtuozan način rekonstruira vrijeme, prikazujući evoluciju plakata koji vremenom mijenja svoje estetske osobine, ali zadržava svoj u mnogočemu specifičan prikaz. Na plakatima nije uočljiva samo prezentacija sadržaja predstave; intelektualni humor, kritički odnos prema određenim stvarima i vremenu, vješto je predstavljen kroz igru simbola i boja. Služeći se ambijentom, predmetima, književnim junacima, Staničić sadržaj predstavlja emotivno i asocijativno, a upravo time uspijeva da plakat uspješno djeluje na senzibilitet onih kojima je i namijenjen. Vizualni jezik plakata je nepredvidiv; baveći se plakatom Staničić je pratio umjetničke tijekove ne samo na našim prostorima već i u svijetu, te su plakati tivatske kazališne produkcije išli u tijeku s modernim vremenom, ali i s dozom autorove estetike, vizionarske snage i umjetničke imaginacije. Iako su njegova idejna rješenja nekada bila reducirana, on je specifičnim jezikom i oblikovanjem, na jedan maštovit i odvažan način unio živost u procesu gledanja plakata. Vizualno skladnim kompozicijama on dodaje dekorativne likovne elemente kojima ujedno izaziva i intrigira uzbuđeno oko promatrača. Sadržaji koji su prikazani na plakatima su kreacija mašte, intelektualne igre, stvaralačke imaginacije, čiji primarni cilj-da proizvedu grandiozan efekt-biva ispunjen s prirodnom lakoćom.
Na kraju, ova izložba plakata, poređenje je djelovanja i napretka tivatskog Centra za kulturu u vremenskoj distanci od dvadeset godina, u čijem trajanju se može pohvaliti 24 kazališne produkcije, brojnim gostovanjima i nagradama, a predstavljajući svjedočanstvo o jednom vremenu i prostoru….
Marija Saičić, povjesničarka umjetnosti
Izvori: http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/plakat.htm posjet 7.12.2020. u 19:04 sati