Kultura sjećanja: Estetika forme i oblika

Time to read
1 minute
Read so far

Petak, 14. kolovoza 2020. - 8:42
Autor: 

“Priroda je prepuna razloga koji nikada do sada nisu postali sastavni dio iskustva.”

                                                      Citat iz knjige “Život i djelo-Leonardo da Vinči”

 

Početak kulturne ljetne sezone ove godine u našem gradu nije išao uobičajenim tokom. Navikli na brojne goste kako iz drugih gradova, tako i drugih zemalja, tivatski domaćini pravili su brojne kulturne manifestacije po kojima je Tivat poznat. Zdravstvena situacija ne omogućava veliku prisutnost publike, stoga su mnoga kulturna dešavanja otkazana ili organizirana u skladu s mogućnostima. Ipak, umjetnost i kultura dokazuju da je bez njih život nemoguć, kao što i umjetnost ne može “preživjeti” bez publike. Dokazujući da je jedan od važnijih segmenata života, umjetnost uspijeva naći put do svoje publike, u skladu s mjerama koje su propisane za očuvanje zdravstvenog stanja.

Jedna od takvih prigoda, bila je izložba “Estetika forme i oblika” crnogorskog kipara Matija Radovića, koja se upriličila u galerijskom izložbenom prostoru Muzeja i galerije Tivat. Matija se tivatskoj likovnoj publici, kojoj izložbe skulptura predstavljaju poseban događaj, u ugodnoj i intimnoj atmosferi predstavio s 14 radova rađenih u kamenu. Skulpture  koje su prezentirane u galerijskom izložbenom prostoru predstavljaju drvo, list i plod, odnosno simboliku života.

Kada govorimo o umjetničkoj estetici, ne govorimo samo o lijepom i ružnom, već govorimo i o (estetskom) doživljaju, koji ispituje lijepo i vrijedno u umjetnosti, ali nas i tjera da se zapitamo koja je suština umjetničkog djela? Upravo kroz ciklus radova “estetika oblika i forme” autora Matija Radovića dobivamo odgovor da je ono lijepo i vrijedno plasirano kroz doživljaj svemoguće prirode, a priroda kakvu je umjetnik poima  čista i iskonska, rađena je u kamenu.

Zašto baš kamen?

Ostajući privržen tradicionalnom materijalu, koji je pratio umjetničko oblikovanje kroz povijest; od kamenog doba do danas, i njegova umjetnička ostvarenja dobivaju neka njegova svojstva: pored duhovnih vrijednosti, ona su postojana, trajna otporna i vječna.

Svoju inspiraciju pronalazi u prirodi i samim tim bira materijal koji je priroda dala-kamen. Iz kamena izvlačio je neobične, a opet životne forme koje je priroda stvorila. Virtuoznom izvedbom stvara sveden oblik koji se postepeno oslobađa iz kamene mase i postaje PLOD.  Obradu građe/površine dovodi do savršeno uglačanih ploha, koje rezultiraju pravilnošću oblika i stvaraju prepoznatljivu liniju izraza.  Matija je u svom stvaralačkom činu vođen isključivo vlastitom interpretacijom zamisli,  potrebom kreativnog istraživanja i stvaranja te njegova kiparska ostvarenja postaju svojevrsna u rukopisu pokazujući visok stupanj likovne zrelosti...

Matija Radović rođen je 1987. godine u Podgorici. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek kiparstvo u klasi prof. Predraga Milačića. Bio je student prodekan, član studentskog parlamenta UCG, kao i stipendista Ministarstva prosvjete Crne Gore. lzlagao na nekoliko samostalnih i mnogobrojnim kolektivnim izložbama. Studijski boravio u SAD. Prvu samostalnu izlożbu imao je u Baru u galeriji“Velimir A. Leković”.

 

Teoretičarka i povjesničarka umjetnosti Marija Saičić