Zbirku pjesama Drage Štambuka "Zlato i prah kraljeva" inspiriranu arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima te likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine, objavio je zagrebački Arheološki muzej.
Arheološki muzej u priopćenju ističe kako se zbirka sastoji od 38 pjesama inspiriranih arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima, likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine, poznatim arheološkim lokalitetima te važnim spomeničkim cjelinama iz kasnijih razdoblja, ne samo iz Hrvatske, nego i niza drugih zemalja koje je autor posjećivao, ili je s njima bio profesionalno povezan.
Štambukovu poeziju, ističe nakladnik, nerijetko prožimaju elementi potresne lirske evokacije te naglašene erudicije, koja vrvi klasičnim mitološkim asocijacijama.
Naglašava kako važno mjesto u Štambukovu pjesničkom izričaju pripada i njegovu zavičaju te dodaje kako njegove pomno odabrane riječi često odražavaju domoljublje i povezanost s kršćanskim tradicijama.
Jedna od njegovih pjesama, napominje nakladnik, posvećena je najdragocjenijem spomeniku pohranjenom u zagrebačkom Arheološkome muzeju, Zagrebačkoj lanenoj knjizi - jedinstvenom rukopisu, najdužem sačuvanom tekstu na etruščanskom jeziku.
Knjiga je opremljena relevantnim likovnim prilozima iz muzejskog arhiva te osobnoga arhiva Ante Rendića-Miočevića, ističe nakladnik i dodaje kako u svojoj opsežnoj izdavačkoj djelatnosti ima prostora i za tematiku koja izlazi iz strogo znanstvenih i muzeoloških okvira.
Drago Štambuk jedan je od najvažnijih suvremenih hrvatskih pjesnika. Jezik tretira s ježećom žestinom, a sustavno poništavajući povijesnu dijakroniju uspostavlja u svom djelu magičnu istodobnost, ističu iz Arheološkog muzeja. Utemeljio je 1991. jezično-pjesničku smotru Croatia rediviva u rodnim Selcima na otoku Braču, koja promiče Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Na njegov prijedlog proglašena je hrvatskim kulturnim dobrom 2019. i stavljena na Nacionalnu listu štićene nematerijalne baštine. Djela su mu prevođena na brojne svjetske jezike. Dobitnik je japanskoga carskog Reda izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom i nagrade Tin Ujević za najbolju knjigu poezije. Dopisni je član Academia Chilena de la Lengua.
(Hina)